U ovom radu provedene su mikrobiološke i fizikalno–kemijske analize 11 različitih vrsta piva. Mikrobiološkim ispitivanjima pronađeni su aerobni i anaerobni mikroorganizmi u svim uzorcima piva. U komercijalno dostupnim vrstama piva potvrđen je rast aerobnih i anaerobnih bakterija koje proizvode organske kiseline. U nekim je pivima potvrđeno prisustvo radnog kvasca. U niti jednom pivu nisu pronađene koliformne bakterije ili kvasci iz roda Brettanomyces. U dva uzorka piva dokazana je prisutnost bakterija koje zagađuju pivo: Lactobacillus brevis, Lactobacillus lindneri i Pediococcus damnosus. U niti jednom od 11 uzoraka piva nisu pronađene vrste Acetobacter pasterianus i Lactobacillus acidophilus. U jednom je uzorku piva dokazana prisutnost kvasca Saccharomyces cerevisiae var. diastaticus koji se smatra kvascem koji kvari pivo. Dokazani mikroorganizmi nisu znak zdravstvene neispravnosti piva, već utječu na organoleptičke promjene, mogu uzrokovati mutnoću i talog, te promjenu okusa piva. Fizikalno–kemijske analize pokazale su da su ispitivani parametri, pH i boja piva, bili u skladu s propisima. pH je u rasponu 4,18 – 4,89. Boja piva je za svijetla piva do 30 EBC (engl. European brewery convention), za tamna piva oko 57 EBC, za rezano lager pivo 49 EBC. Do odstupanja je došlo kod 3 uzorka, koji su imali veće EBC vrijednosti od očekivanih za pojedinu vrstu piva. Mjerena je i gorčina piva 6 mjeseci nakon otvaranja piva te su vrijednosti gorčine bile gotovo 10 puta manje od literaturno očekivanih u svim uzorcima. Gorčina je izražena u IBU (engl. International Bitterness Units) jedinicama, a uzrok odstupanja je proces starenja piva.