Cilj ovog istraživanja bilo je povećanje sadržaja omega-3 masnih kiselina u jajima te utvrđivanje utjecaja hranidbe nesilica na kvalitetu jaja čuvanih u različitim uvjetima skladištenja. Hranidbeni dio pokusa je proveden na ukupno 80 nesilica hibridne linije Tetra SL, koje su bile podijeljene u dva hranidbena tretmana: K= komercijalna krmna smjesa za nesilice i O=krmna smjesa dizajniranog sastava-povećan sadržaj omega-3 masnih kiselina. Analiza kemijskih pokazatelja provedena je kroz tri razdoblja svježa jaja, nakon 7 odnosno 14 dana skladištenja na različitim temperaturama (skladištenje u hladnjaku na temperaturi od +4°C i na sobnoj temperaturi od +22°C). Ukupno je analizirano po skupini 150 jaja (ukupno 300) razreda L (63-73 g). Rezultati istraživanja pokazuju da su nesilice obije ispitivane skupine tijekom pokusnog razdoblja snesle podjednak broj jaja (K=1920 kom. i O=1116 kom.) uz dnevnu konzumaciju hrane od 119,6 g (K) i 118,9g (O). Intenzitet nesivosti bio je visok iznosio je 92-93%. Uočeno je da postoji značajna razlika između K i O skupine u masi jaja i njegovih osnovnih dijelova, ovisno o vremenu mjerenja i temperaturi skladištenja. Ta razlika više je izražena kod jaja skladištenih na sobnoj temperaturi. Fizikalno-kemijski pokazatelji kvalitete jaja skladištenih na temperaturi 4°C i 22°C utvrđeni tijekom tri razdoblja mjerenja (1., 7. i 14. dana) pokazuju da hranidbeni tretman statistički značajno utječe na razlike dobivene kod vrijednosti indeksa oblika (%), pH bjelanjaka te kod pokazatelja kvalitete ljuske (P<0,05). Utjecaj temperature skladištenja i vremena analize značajno su utjecali na visinu bjelanjka (mm), Houghove jedinice, pH bjelanjka i pH žumanjka, dok je utjecaj vremena skladištenja utvrđen kod vrijednosti boje žumanjka. Utjecaj interakcije svih efekata utvrđen je kod vrijednosti pH bjelanjaka i žumanjaka (P<0,001) i te kod vrijednosti čvrstoće ljuske (P=0,036). Korišteni hranidbeni tretman utjecao je na sadržaj masnih kiselina u žumanjcima jaja ispitivanih pokusnih skupina (% u sumi masnih kiselina). U žumanjcima jaja K skupine utvrđen je statistički značajno veći sadržaj ukupnih SFA i n-6 PUFA u odnosu na jaja skupine O (P<0,05), dok je u žumanjcima skupine O utvrđen statistički značajno veći sadržaj ukupnih n-3 PUFA u odnosu na jaja skupine K (P<0,01). Omjer n6 PUFA/ n-3 PUFA bio je povoljniji u jajima O skupine jaja u odnosu na jaja skupine K (2,69: 8,17; P<0,01). Vrijednosti oksidacije lipida u žumanjcima jaja ispitivanih skupina nisu se statistički značajno razlikovale (P>0,05). Provedeno istraživanje potvrđuje da vrijeme analize i temperatura skladištenja značajno utjeću na unutarnje pokazatelje kvalitete jaja, dok hranidbeni tretman ima znaćajan utjecaj na sadržaj masnih kiselina u žumanjcima jaja ispitivanih pokusnih skupina