Cilj ovog rada bio je prikazati trenutno stanje proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene puretine u Republici Hrvatskoj. Proizvodnji pura su pridonijeli i novčani poticaji u poljoprivredi, Vladin Operativni program za razvoj peradarstva s kreditiranjem 50 posto nepovratnih sredstava uz minimalne kamate, te uskoro, nadamo se dobivena, dugoočekivana oznaka zemljopisnog podrijetla Zagorskom puranu. Na ovaj način registrirani naziv glede pravog podrijetla proizvoda, te ne narušavanja ugleda proizvoda. Suvremeni način života i želja za što boljim izgledom i zdravljem, jednostavno nameću upotrebu puretine u svakodnevnom životu kao nezaobilaznu namirnicu. Stoga ni ne čudi da potrošnja purećeg mesa u Hrvatskoj bilježi pozitivne trendove, a to nam je dobra perspektiva za ulaganje sredstava u proizvodnju te za udruživanje poljoprivrednika i tvrtki kako bi postigli što veću konkurenciju na tržištu, ne samo hrvatskom nego i na europskom, pa čak i na svjetskom. To nam potvrđuje i nedavno priznanje. Naime, Vindijina industrija mesa Vindon iz Slavonskog Broda, naš najveći proizvođač puretine, uspostavila je normu IFS (International Food Standard). Ovaj međunarodno priznati standard jamči dobro upravljanje kvalitetom u svim aspektima poslovanja.Istraživanjem u trgovačkim centrima utvrđeno je da je većina prerađevina od purećeg mesa proizvedena u Hrvatskoj (najveći dio u Vindonu), što je pozitivan pomak, no nigdje se ne navodi odakle je uvezeno meso od kojeg je prerađevina proizvedena. Uz uvođenje oznake izvornosti, taj problem bi uskoro trebao biti riješen.