Abstract | Neprikladno propisivanje lijekova povezano je s povećanim rizikom nastanka nuspojava,
povećanim morbiditetom i mortalitetom te većim obimom korištenja zdravstvene zaštite. Osobe starije
životne dobi sklonije su razvoju nuspojava zbog promijenjene farmakokinetike i farmakodinamike
lijekova, politerapije i čestih komorbiditeta te je razvidno da primjena potencijalno neprikladnih
lijekova (PNL) kod ove dobne skupine povećava rizik od neželjenih reakcija. Potencijalno neprikladan
lijek predstavlja svaki lijek kod kojeg je rizik nastanka nuspojava veći od potencijalne koristi, osobito
kad istovremeno postoji terapijska alternativa jednake ili bolje učinkovitosti. Primjena kriterija kojima
se identificiraju lijekovi koje treba izbjegavati u starijoj životnoj dobi, odnosno PNL-ovi, omogućuje
najsveobuhvatniju analizu kakvoće propisivanja.
Cilj istraživanja: Primarni cilj istraživanja bio je odrediti učestalost PNL-ova kod osoba starije životne
dobi pomoću Beersovih kriterija, STOPP kriterija i EU(7)-PIM liste. Sekundarni cilj istraživanja bio je
usporediti utvrđenu učestalost PNL-ova primjenom svakog od navedenih kriterija.
Ispitanici i metode: Provedeno je retrospektivno opservacijsko istraživanje na 100 ispitanika koji su u
razdoblju od siječnja 2018. do veljače 2020. godine pristupili Farmakoterapijskom savjetovalištu Doma
zdravlja Zagreb Centar. Podaci o ispitanicima dobiveni su detaljnim pregledom medicinske
dokumentacije (povijest bolesti, laboratorijski podaci, medikacijska povijest) i iz razgovora s
pacijentima te su prikupljeni standardni demografski podaci (dob, spol, životne navike),
antropometrijski podaci (visina, tjelesna masa, indeks tjelesne mase), podaci o bolestima (broj i vrsta
komorbiditeta, povijest bolesti), medikacijska povijest (receptni, bezreceptni i biljni lijekovi, dodaci
prehrani), nuspojave i alergije. Uključujući kriteriji za sudjelovanje u istraživanju bili su životna dob
od 65 i više godina, primjena najmanje jednog lijeka namijenjenog liječenju kroničnih bolesti te
potpisani informirani pristanak. Protokol studije odobren je od strane Etičkog povjerenstva Doma
zdravlja Zagreb-Centar te Povjerenstva za etičnost eksperimentalnog rada Farmaceutsko-biokemijskog
fakulteta. Potencijalno neprikladni lijekovi određeni su pomoću sljedećih validiranih kriterija: Beersovi
kriteriji, STOPP kriteriji i EU(7)-PIM lista. Nakon identifikacije i procjene učestalosti PNL-ova
pomoću sva tri instrumenta, navedeni instrumenti međusobno su bili uspoređeni.
Rezultati: U istraživanje je bilo uključeno 100 ispitanika s medijanom dobi 74 (65-88) i medijanom
broja korištenih lijekova 11 (2-19). Prema ATK klasifikaciji lijekova najčešće korišteni lijekovi bili su
lijekovi s učinkom na srce i krvožilje (C), lijekovi s djelovanjem na probavni sustav i mijenu tvari (A)
i lijekovi s djelovanjem na živčani sustav (N).Beersovim kriterijima identificirano je 175 PNL-ova kod
83 ispitanika (19,49%), STOPP kriterijima 184 PNL-ova kod 85 ispitanika (20,49%), dok je EU(7)-
PIM listom identificirano 218 PNL-ova kod 91 ispitanika (24,27%). EU(7)-PIM listom identificirano
je statistički značajno više PNL-ova po pacijentu nego Beersovim kriterijima (P<0.05) te više PNL-ova
nego STOPP kriterijima (P>0.05). Uzevši u obzir sva tri protokola, najčešće propisivani PNL-ovi bili
su benzodiazepini koje su slijedili inhibitori protonske pumpe i tramadol.
Zaključak: Ovim je istraživanjem pronađena vrlo visoka prevalencija PNL-ova što upućuje na nužnost
provođenja mjera kako bi se isti smanjili. EU(7)-PIM listom identificirano je najviše PNL-ova,
statistički značajno više nego Beersovim kriterijima te više nego STOPP kriterijima, te je u ovom radu
pronađena kao osjetljiviji eksplicitni kriterij u identifikaciji PNL-ova. Kriteriji za identifikaciju
PNL-ova predstavljaju koristan alat koji može doprinijeti racionalnijoj primjeni lijekova, smanjenju
troškova liječenja i broja hospitalizacija. Iako učinkoviti u identifikaciji PNL-ova, protokoli zbog svojih
ograničenja i nedostataka nikako ne mogu biti jedini način identifikacije neprikladnog propisivanja.
Svakako je nužan individualni pristup liječenju i analizi farmakoterapije svakog pojedinog ispitanika. |
Abstract (english) | Inappropriate drug prescribing is associated with an increased risk of adverse drug reactions
(ADR), morbidity and mortality, and the expanded use of healthcare. The elderly are more susceptible
to ADRs due to age-related pharmacokinetic and pharmacodynamic alterations, multiple comorbidities
accompanied with polypharmacy, and the use of potentially inappropriate medicines (PIM) renders this
age group substantially prone to experiencing ADRs. The term PIM refers to any therapeutic agent
whose risk of an ADR may outweigh their potential benefits, especially when equal or more effective
therapeutic alternatives are available. Applying the criteria that define the drugs that need to be avoided
in the elderly, that is PIMs, allows for the most comprehensive prescribing analysis.
Objectives: Primary aim of this study was to assess the prevalence of PIMs in elderly patients
according to the Beers criteria, STOPP criteria and EU(7)-PIM list. Secondary aim was to compare the
obtained PIM frequency by using each of the aforementioned criteria.
Subjects and methods: A retrospective observational study including 100 patients who were admitted
to the Pharmacotherapy Counselling Unit of the Health Care Center Zagreb – Center from January 2018
till February 2020 was carried out. Patients’ data were retrieved by a careful review of patients’ medical
records (medical history, laboratory data, medication history) and through the interview with the patient,
and standard demographic details (age, gender, life habits), anthropometric data (height, body mass,
body mass index), clinical data (number and type of comorbidity, history of illness), medical history
(prescription, OTC, herbal drugs, food supplements), ADRs and allergies were collected. The patients
were eligible for the participation if they were aged 65 years or more with at least one regular
prescription medication, and signed informed consent. The study protocol was approved by the Ethics
Committee of the Health Care Centre Zagreb-Centre and the Ethics Committee of the UoZ Faculty of
Pharmacy and Biochemistry. Potentially inappropriate medicines were identified using the following
validated criteria: Beers criteria, STOPP criteria and EU(7) -PIM list. After identifying and estimating
the frequency of PIMs by the application of all three instruments, the instruments were compared
against each other.
Results: The study included 100 subjects with the median patient age 74 (65-88) years and the median
number of prescribed medications 11 (2-19). According to ATC classification system, cardiovascular
system drugs (C), alimentary tract and metabolism drugs (A) and nervous system drugs (N) were the
most frequently prescribed. Beers criteria identified 175 PIMs affecting 83 patients (19.49%), STOPP
criteria identified 184 PIMs in 83 patients (20.49%), while the EU(7)-PIM list identified 218 PIMs in
91 patients (24.27%). EU(7)-PIM list identified significantly more PIMs per patient than the Beers
criteria (P<0.05) and more than the STOPP criteria (P>0.05). Considering all three protocols, the most
commonly prescribed PIMs were benzodiazepines followed by proton pump inhibitors and tramadol
Conclusion: A very high PIM prevalence at the primary care level was reported suggesting the urgent
need for actions to reduce them. EU(7)-PIM list identified significantly more PIMs than the Beers
criteria and more than the STOPP criteria, and was found as a more sensitive tool for PIM detection.
The criteria for the PIM identification are a useful tool that can assist a more rational drug use, reduce
treatment costs and the number of hospitalizations. Although effective in identifying PIMs, protocols
due to their limitations and shortcomings can by no means be the only way of determining irrational
prescribing. Hence, an individual approach to the treatment and analysis of pharmacotherapy of each
subject is deemed necessary. |