Pojavom COVID-19 pandemije krajem 2019. godine i vrlo brzim širenjem virusa svijetom, došlo je do uvođenja restriktivnih mjera, između ostalog i obaveznog nošenja zaštitnih maski. Mi smo se zapitali kako bi nošenje maski utjecalo na sprječavanje inhalacije plijesni te smo to istražili. Plijesni kao ubikvitarni organizmi su sveprisutne i u unutarnjem i u vanjskom zraku te doticaj s njima je neizbježan. Dok većina ljudi ne bi trebala imati nikakve zdravstvene probleme udisanjem plijesni, to nije slučaj kod imunokompromitiranih osoba, osoba koje boluju od astme ili kod djece koja su od rane dobi izložene visokim koncentracijama plijesni u vlažnim prostorima. Kvantitativno i kvalitativno smo ispitali propusnost kirurške maske, pamučne maske, FFP2 i FFP3 maske u unutarnjem i u vanjskom zraku. Općenito, koncentracija plijesni je bila veća u vanjskom nego u unutarnjem zraku, a rezultati kvantitativne analize su pokazali kako je u oba slučaja FFP2 maska najbolja u sprječavanju inhalacije plijesni i kako bi bila vrlo adekvatna kod imunokompromitiranih osoba koje ne mogu izbjeći doticaj s prostorima u kojima je koncentracija plijesni vrlo visoka. FFP2 maska postiže bolje rezultate od FFP3 maske razlog čemu je vjerojatna kontaminacija FFP3 maske. Kvalitativna analiza je pokazala najveću zastupljenost plijesni roda Cladosporium, Aspergillus i Penicillium. Dok pamučna i kirurška maska slično filtriraju različite rodove plijesni, FFP2 i FFP3 maska propuštaju samo plijesni roda Cladosporium i kvasce. Za preciznu interpretaciju rezultata ovoga rada trebalo bi provesti istraživanje validiranim postupkom upotrebom sterilnih filtera prikladnijih za uređaj za uzorkovanje zraka, a da po svojim svojstvima odgovaraju kirurškoj, FFP2 i FFP3 maski.