Utjecaj klimatskih promjena na svakodnevni život jasno je uočljiv. Značajan porast temperatura, sve češće varijacije između ekstremnih količina padalina i sušnih perioda te sve veće koncentracije ugljikovog dioksida u atmosferi ostvaruju efekte na kvantitativni i kvalitativni sastav mikotoksikotvornih plijesni te na njihovu proizvodnju mikotoksina. Prikupljeni su uzorci kukuruza, ječma i pšenice iz tri predjela Hrvatske u tri vremenska perioda – sjeverna, istočna i središnja Hrvatska u srpnju 2020. i 2021. godine, tijekom vegetacijskog perioda, i u prosincu 2020. godine, u periodu žetve. Analizom koncentracije plijesni utvrđen je statistički značajan porast srednje vrijednosti koncentracija na uzorcima ječma iz istočne Hrvatske iz srpnja 2020. (103400 CFU/g na podlozi DG-18 te 286600 CFU/g na podlozi DRBC), uzorcima pšenice iz središnje Hrvatske iz srpnja 2021. (520000 CFU/g na podlozi DRBC) i uzorcima kukuruza iz središnje Hrvatske iz srpnja 2021. (394600 CFU/g na podlozi DRBC).Plijesni koje su dominantno prisutne u uzorcima iz srpnja 2020. godine su kvasci i Fusarium, uzorci iz prosinca 2020. godine primarno sadrže plijesni iz rodova Fusarium, Cladosporium, kvasce, Aspergillus i Penicillium, a uzorci iz srpnja 2021. u velikoj mjeri sadrže kvasce te plijesni iz rodova Cladosporium, i Penicillium.U budućnosti je od presudne važnosti uzeti u obzir utjecaj promjena klimatskih uvjeta na mikotoksikotvorne plijesni koje rastu na žitaricama kako bi efekt istih na zdravlje i ekonomiju bio minimiziran.