| Abstract | Cilj istraživanja:
Cilj ovog specijalističkog rada je prikazati način izrade osobnog plana liječenja astme
(OPLA) i njegove segmente te istražiti koji je značaj uvođenja osobnog plana liječenja kao
standarda zdravstvene skrbi za pacijente oboljele od astme. U ovom radu prikazat će se
pregled dosadašnjih znanstvenih istraživanja na temu OPLA-e u pogledu učinkovitosti i
benefita za bolesnike s astmom u kontekstu smanjenja simptoma, egzacerbacije astme i
poboljšanja kvalitete života, te posljedične ekonomske koristi za zdravstveni sustav.
Materijali i metode:
U izradi ovog rada proveden je temeljit pregled odgovarajuće stručne literature iz područja
pulmologije s naglaskom na pisani astma plan, zdravstvenu skrb za pacijente s astmom te
kliničke i ekonomske ishode liječenja astme. Literatura je pretraživana u bazama podataka
PubMed i Cochrane Library prema ključnim riječima: asthma action plan, asthma selfmanagement
i cost-effectiveness of asthma self-management.
Kao izvor podataka upotrijebljene su smjernice Globalne inicijative za astmu (GINA) i
Smjernice Hrvatskog pulmološkog društva za dijagnosticiranje i liječenje astme u odraslih.
Rezultati:
Velika metaanaliza sustavnih pregleda i randomiziranih kliničkih istraživanja na temu
zdravstvenih i ekonomskih benefita samoupravljanja astmom, provedena od strane Pinnock,
Parke i suradnika 2017., pokazala je da samoupravljanje astmom može smanjiti
hospitalizacije, posjete hitnoj pomoći i neplanirane posjete liječniku te poboljšati kontrolu
bolesti i kvalitetu života pacijenata s astmom. Kada je riječ o korištenju zdravstvenih resursa,
šest metaanaliza je pokazalo da su intervencije podrške samokontroli astme rezultirale manjim
brojem prijema u bolnicu. Četiri od navedenih šest metaanaliza također su izvijestile o
smanjenju broja dolazaka na hitnu medicinsku pomoć kod osoba koje su sudjelovale u
programima podržanog samoupravljanja u usporedbi s kontrolnom skupinom. Osim toga,
četiri narativne recenzije pokazale su smanjenje posjeta hitnoj medicinskoj pomoći u
najmanje polovici uključenih istraživanja, dok su tri metaanalize izvijestile o manjem broju
neplaniranih posjeta liječniku u intervencijskoj skupini u odnosu na kontrolnu skupinu. Kada
je riječ o kontroli astme, tri metaanalize i tri narativne recenzije izvijestile su o smanjenju
simptoma kod sudionika iz intervencijske skupine u usporedbi s kontrolnom skupinom te
smanjenju izostanaka s posla ili iz škole.
Zaključak:
Astma je kronična bolest koja pogađa preko 300 milijuna ljudi diljem svijeta te predstavlja
značajan javnozdravstveni problem. Samoupravljanje astmom, koje uključuje edukaciju
pacijenata o samokontroli astme i izradu osobnog plana liječenja astme (OPLA), preporučeni
je pristup prema svim međunarodnim i nacionalnim smjernicama. Osobni plan liječenja astme
(OPLA) personalizirani je plan liječenja koji daje direktne upute pacijentu kako se ponašati u
slučaju egzacerbacije astme. OPLA omogućava proaktivno sudjelovanje pacijenata u liječenju
te olakšava brzu reakciju u hitnim situacijama. Brojna istraživanja pokazala su kako
samoupravljanje astmom može smanjiti hospitalizacije, posjete hitnoj pomoći, te poboljšati
kontrolu bolesti i kvalitetu života pacijenata. Unatoč preporukama, malo pacijenata ima
osobne planove liječenja. Stoga je važno razmotriti nove modele skrbi za osobe s astmom,
uključujući aktivno sudjelovanje ljekarnika. |
| Abstract (english) | Objectives:
The aim of this specialist paper is to present the method of creating a personal asthma action
plan (AAP) and its segments, and to investigate the significance of introducing a personal
treatment plan as a standard of health care for patients with asthma. This paper will present an
overview of previous scientific research on the topic of AAP in terms of effectiveness and
benefits for asthma patients in the context of reducing symptoms, asthma exacerbation and
improving quality of life, as well as the consequent economic benefits for the health system.
Materials and methods:
In the preparation of this paper, a thorough review of relevant professional literature in the
field of pulmonology was carried out, with an emphasis on the written asthma plan, health
care for patients with asthma, and the clinical and economic outcomes of asthma treatment.
The literature was searched in the PubMed and Cochrane Library databases according to the
keywords: asthma action plan, asthma self-management and cost-effectiveness of asthma selfmanagement.
The guidelines of the Global Initiative for Asthma (GINA) and the Guidelines of the Croatian
Pulmonology Society for diagnosing and treating asthma in adults were used as a data source.
Results:
A large meta-analysis of systematic reviews and randomized clinical trials on the health and
economic benefits of asthma self-management, conducted by Pinnock, Parke et al. in 2017,
showed that asthma self-management can reduce hospitalizations, emergency room visits, and
unscheduled physician visits and improve disease control. and the quality of life of patients
with asthma. When it comes to the use of healthcare resources, six meta-analyses found that
asthma self-management support interventions resulted in fewer hospital admissions. Four of
the six meta-analyses also reported a reduction in emergency department visits in people who
participated in assisted self-management programs compared to a control group. In addition,
four narrative reviews showed a reduction in emergency department visits in at least half of
the included studies, while three meta-analyses reported fewer unplanned doctor visits in the
intervention group compared to the control group. When it comes to asthma control, three
meta-analyses and three narrative reviews reported a reduction in symptoms in participants in
the intervention group compared to the control group, and a reduction in absenteeism from
work or school (2).
Conclusion:
Asthma is a chronic disease that affects over 300 million people worldwide, posing a
significant public health issue. Asthma self-management, which involves patient education on
asthma self-control and the creation of a personalized asthma action plan (AAP), is a
recommended approach according to international and national guidelines. The Asthma
Action Plan (AAP) is a personalized treatment plan that provides direct instructions to
patients on how to respond in case of asthma exacerbation. AAP enables proactive patient
involvement in treatment and facilitates rapid responses in emergency situations. Numerous
studies have shown that asthma self-management can reduce hospitalizations, emergency
room visits, and improve disease control and patients quality of life. Despite
recommendations, few patients have personal action plans. Therefore, it is important to
consider new care models for individuals with asthma, including the active participation of
pharmacists. |
