| Abstract | Kardiovaskularne bolesti su danas vodeći uzročnik pobola i smrti kako u razvijenim zemljama svijeta tako i u
Hrvatskoj. Jedan od potencijalnih čimbenika rizika je postprandijalna hipertrigliceridemija. Novija istraživanja
ukazuju da bi postprandijalna hipertrigliceridemija mogla biti povezana s oksidacijskim stresom, sistemskom
upalom i endotelnom disfunkcijom. Ciljevi ovog istraživanja su bili ispitati: učinak kaloričnog obroka na
biokemijske parametre, biljege upale, oksidacijskog stresa i endotelne disfunkcije u skupini zdravih muškaraca;
učestalost -1131T/C polimorfizma APOA5 gena i -250G/A promotorskog polimorfizma gena za jetrenu lipazu u
skupini zdravih muškaraca i bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2; povezanost učinka postprandijalne
hipertrigliceridemije na koncentraciju biljega od interesa s ispitivanim polimorfizmima; i povezanost učinka
postprandijalne hipertrigliceridemije na koncentraciju biljega od interesa s demografskim i antropometrijskim
značajkama te anamnestičkim podacima ispitanika.
U istraživanje su uključena 102 zdrava muška dobrovoljca. Svi ispitanici su konzumirali kalorični obrok (823
kcal, 55,5 g masnoće, 34,7 g proteina, 63,9 g ugljikohidrata). Koncentracije glukoze, ukupnog kolesterola,
triglicerida, HDL-kolesterola, LDL-kolesterola, urata, hsCRP-a, TAS-a i ICAM-1 su određene natašte i
postprandijalno, dok je koncentracija HbA1c određena natašte. U uzorcima krvi koji su prikupljeni natašte su
određeni i polimorfizmi ispitivanih gena. U kontrolnu skupinu je uključeno 50 bolesnika sa šećernom bolesti tipa
2 koji nisu konzumirali kalorični obrok i krv im se uzorkovala jedanput za određivanje ispitivanih
polimorfizama.
Koncentracija triglicerida određenih postrandijalno je bila značajno povećana (2,4 (1,9 - 3,3) vs. 1,4 (1,1 - 2,1)
mmol/L, P < 0,001) u skupini ispitanika. Prosječno povećanje koncentracije triglicerida određenih
postprandijalno bilo je 1,0 ± 0,7 mmol/L (65%). Pronađena je značajna razlika u koncentraciji glukoze
(P = 0,017) te u koncentraciji urata, HDL-kolesterola, LDL-kolesterola, TAS-a i ICAM-1 (P < 0,001) određenih
natašte i postprandijalno u skupini ispitanika. Međutim, ove razlike su bile unutar granica analitičke
nepreciznosti. Pozitivna obiteljska anamneza za hipertenziju i akutni infarkt miokarda su bile značajno povezane
s razlikama u koncentraciji triglicerida određenih postprandijalno. Koncentracije drugih biljega nisu bile
značajno promijenjene tri sata nakon obroka. S obzirom na prisutnost ispitivanih polimorfizama APOA5 gena i
gena za jetrenu lipazu, nije pronađena razlika u koncentraciji triglicerida određenih postprandijalno.
Postprandijalna hipertrigliceridemija ne dovodi do promjene u koncentraciji biokemijskih biljega, biljega upale,
oksidacijskog stresa i endotelne disfunkcije. Nadalje, nema razlike u raspodjeli genotipova niti u raspodjeli alela
ispitivanih polimorfizama između skupine zdravih muškaraca i bolesnika sa šećernom bolesti tipa 2. Ispitivani
polimorfizmi nisu povezani s različitom koncentracijom triglicerida, biljega upale, oksidacijskog stresa i
endotelne disfunkcije nakon kaloričnog masnog obroka. Međutim, obiteljska anamneza za hipertenziju i akutni
infarkt miokarda se dovode u vezu sa značajno povećanom koncentracijom triglicerida određenih
postprandijalno. |
| Abstract (english) | Cardiovascular disease is now the leading cause of morbidity and mortality both in developed countries of the
world and in Croatia. One of the potential risk factors is postprandial hypertriglyceridemia. Recent studies
suggest that postprandial hypertriglyceridemia may be associated with oxidative stress, systemic inflammation
and endothelial dysfunction. Our aims were to investigate: the effect of high-calorie meal on blood biochemical
parameters, markers of oxidative stress and endothelial dysfunction in healthy male subjects; the frequency of
APOA5 -1131T/C and -250G/A hepatic lipase polymorphisms in healthy subjects and patients with type 2
diabetes mellitus; the association of the effect postprandial hypertriglyceridemia on markers of interest with
investigated polymorphisms; and the association of the effect postprandial hypertriglyceridemia on markers of
interest with demographic and anthropometric characteristics and family history.
This study included 102 healthy male volunteers. All participants consumed a high-calorie meal (823 calories,
55,5 g fat, 34,7 g protein, 63,9 g carbohydrates). Glucose, total cholesterol, triglycerides, HDL-cholesterol, LDLcholesterol,
uric acid, hsCRP, TAS and ICAM-1 were measured at fasting state and postprandially, while HbA1c
was measured at fasting state. APOA5 -1131T/C and -250G/A HL polymorphisms were also determined.
Homogenous group of fifty participants with type 2 diabetes mellitus were recruited into the study. They did not
consume a standardized meal and blood samples were drawn only once for the purpose of determining of genetic
polymorphisms.
Postprandial triglycerides were significantly increased (2,4 (1,9 - 3,3) vs. 1,4 (1,1 - 2,1) mmol/L, P < 0,001) in
study subjects. Average triglyceride increase was 1,0 ± 0,7 mmol/L (65%). Concentration of glucose (P = 0,017),
uric acid, HDL-cholesterol, LDL-cholesterol, TAS and ICAM-1 differed significantly between the fasting state
and postprandial measurements (P < 0,001). However, those differences were within the limits of analytical
imprecision. Family history of hypertension and acute myocardial infarction were associated with higher
postprandial triglyceride concentrations. Other parameters did not change 3 hours after the meal. Triglycerides
response did not differ respective to the APOA5 and HL polymorphisms.
Postprandial hypertriglyceridemia is not associated with increased concentrations of biochemical parameters,
markers of inflammation, oxidative stress and endothelial dysfunction. Moreover, there are no differences in the
genotypes frequency and the allelic frequency of investigated polymorphisms between healthy male subjects and
patients with type 2 diabetes mellitus. Investigated polymorphisms are not associated with differences in
concentration of triglycerides, markers of inflammation, oxidative stress and endothelial dysfunction after a
high-calorie meal. However, family history of hypertension and acute myocardial infraction are associated with
markedly higher postprandial triglycerides. |
