Potresi jačeg intenziteta predstavljaju prirodne katastrofe koje su obilježile ljudsku povijest. Globalna seizmičnost je različita, no, jaki potresi sve češće se događaju i u umjereno seizmičkim prostorima kojima pripada i Republika Hrvatska. Posljedice jakih potresa su velike materijalne štete i ljudske žrtve. U skladu s tim, cilj ovoga rada jest istražiti čimbenike koji utječu na nastanak potresa. Predmet istraživanja od značaja za ovaj rad jesu potresi prema uzroku nastanka te novije teorije o nastanku potresa kao što su primjerice Mjesečeve mijene kao čimbenik nastanka potresa. Svrha rada jest produbiti spoznaju o činjenici da živimo na trusnom području da se na potrese naviknemo i naučimo s njima živjeti, a što je najvažnije da naučimo spriječiti moguće štete i zaštiti ljudske živote. Kako bi se ostvarili cilj i svrha ovoga rada u različitim kombinacijama su primijenjene brojne znanstvene metode od kojih se izdvajaju metoda deskripcije, metoda kompilacije, metoda analize i sinteze te matematička metoda. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da se potresi prema uzroku nastanka dijele na: tektonske, vulkanske i urušne. Od ostalih čimbenika nastanka potresa izdvajaju se Mjesečeve mijene i čovjek. Ljudske aktivnosti nedvojbeno mogu povećati seizmičnost nekog područja dok teorije o utjecaju Mjeseca i s njim povezanih plimnih sila na potrese još uvijek nisu konzistentne. Glavni nalaz ovoga rada upućuje na nužnost daljnjeg izučavanja fizike vezano uz potrese.