Plemenita periska endem je Jadrana i zakonom zaštićena vrsta. U Hrvatskoj je svaki izlov ili komercijalizacija periske zabranjen te se novčano kažnjava. Pripada koljenu mekušaca, živi na muljevito-pjeskovitim dnima u livadama cvjetnice posidonije ili samostalno. Ima ljušturu trokutastog oblika koja može doseći duljinu od jednog metra, a može težiti do 3 kilograma. Površina školjke služi kao stanište brojnim vrstama morskih organizama te često žive u simbiozi s malim rakovima čuvarkućama (Pontonia pinnophylax i Nepinnotheres pinnotheres). Poznate su od antike te su se koristile kao jelo, ukrasi ili za izradu alata. Njihove populacije u moderno doba se ubrzano smanjuju i nestaju iz brojnih razloga. Najviše utjecaja na periske ima globalno zatopljenje, ilegalno vađenje, neoprezno sidrenje, zagađenje vode i bolesti. Najnoviji masovni pomori u Jadranu uzrokovani su parazitima Haplosporidium pinnae i Mycobacterium sp. kojima odgovara zagrijavanje mora. Kako bi se vrsta spasila od izumiranja, provode se brojni znanstveni i civilni projekti, među kojima je i projekt pulskog akvarija gdje prikupljaju zdravu mlađ periski u svrhu daljnjeg razmnožavanja. Kako bi se osigurao siguran život za preostale periske koje su slobodne i zdrave u Jadranskom moru, potrebno je povećati nadzor nad njihovim staništima te strože kažnjavati prijestupnike koji ih vade iz mora