Veliki problem predstavlja razumijevanje i vizualizacija apstraktnih procesa kako studentima tako i profesorima. Kako bi olakšao studentima i ucenicima vježbanje programskog koda C izradio sam zadatke koji će im pomoći pritom. Profesorima također mogu pomoći zadaci pri izradi ispita za studente. Tri glavne karike lanca spoznajnog postignuća učenjem za Linn i Dalbey su svojstva programskog jezika, vještina oblikovanja programa i opća vještina rješavanja problema, dok DuBoulay moguće izvore poteškoća nalazi u: orijentaciji, apstraktnom stroju, notaciji, strukturama i prag matici. Opisana je tradicionalna nastava programiranja koja je bila više usmjerena na profesora, a ne na studente. Kao zadnje poglavlje opisan je kognitivan način u čenja i zašto je on važan u programiranju. Treće poglavlje se bavi interaktivnim nastavom, zašto je ono važno i koja je razlika između Web1.0 i Web.20 servisa i internetskih sredstava. Opisano je kako se interaktivno učenje više usmjeruje na učenika,a manje na profesora i koje interaktivne alate sve profesori mogu koristiti profesori dok poučavaju. Poglavlje interaktivni program opisujemoderne programe koji se danas koriste i kreator može napraviti promjene u programu, iako je on vec pokrenut. U četvrtom poglavlju objašnjavam zašto je vizualizacija važna u nastavnim sadržajima kod programiranja. Kao primjere sam uzeo if i while petlju koji pokazuju kako vizualizacija može značajno pomoći studentu da se poistovjeti s problemom koji je postavljen pred njega. Šesto poglavlje opisuje i objašnjava zadatke koje sam izradio u Pythonu. Napravio sam sedam zadataka koji pokrivaju gradiva Deklaracija varijabli, Aritmetički operatori, Višestruko uvjetno grananje, programska petlja for i Programska petlja while. Funkcija savecode otvara datoteku ’tempc’ za pisanje, zapisuje u nju kod i zatvara datoteku. Funkcija generator je najvažnija i drugačija je u svim zadacima. U njoj se generiraju brojevi i operatori koji se koriste u zadacima programskog jezika C. Kako uz pomoć ugrađene funkcije dict mijenjam vrijednosti u zadatku. Uz pomoć funkcije heck program ispisuje kod C programskog jezika i od studenta traži unos rješenja. Zatim program sam izvršava zadatak i ispisuje točno rješenje na ekran. Za kraj program uspoređuje točno rješenje s rješenjem koje je student upisao i na ekranu ispisuje da li je njegovo rješenje točno ili netočno.