Abstract | Analizirana je ishrana 157 jedinki kostelja prikupljenih iz ulova pridnenih koća u periodu od 2005. do 2007. godine, u vanjskim vodama Kvarnera i Zadarskog akvatorija između 44°91’ i 43°59’ sjeverne zemljopisne širine, te 14°06’ i 14°49’ istočne zemljopisne dužine. Ukupna dužina tijela istraživanih životinja bila je između 26,1 i 112,0 cm (prosječna dužina = 57,51; SD = 20,3). Ulovljeni morski psi su morfometrijski obrađeni, nakon čega je slijedila izolacija probavnog trakta te prikupljanje sadržaja probavila koji je konzerviran u 75%-tnom etanolu. Iz sadržaja probavila izolirane su i determinirane skupine plijena, a potom im je određena mokra masa, maseni udio i učestalost. Analizom sadržaja probavila utvrđeno je prisustvo 6 skupina plijena: puževi (Gastropoda), školjkaši (Bivalvia), glavonošci (Cephalopoda), mnogočetinaši (Polychaeta), rakovi (Malacostraca) i ribe zrakoperke (Actinopterygii). Dobiveni rezultati ukazuju na dominantnu zastupljenost dviju skupina plijena, riba zrakoperki zastupljenih s masenim udjelom od 68,3% i učestalošću od 78,3%, te glavonožaca s masenim udjelom od 23,0% i učestalošću od 14,6%. Ostale skupine su zastupljene s ukupnim udjelom od 8,7%. Utvrđena je pozitivna korelacija ukupne dužine tijela (TBL) i mokre mase probavila (rs = 0,247; p = 0,002) te smanjenje udjela zrakoperki (rs = - 0,278; p = 0,002) s porastom TBL. Nisu utvrđene statistički značajne razlike u ishrani kostelja između sezona. Analize razlika u ishrani između spolova ukazali su na postojanje statistički značajnih razlika u masama i masenom udjelu zrakoperki (p < 0,01), te razlika u ishrani juvenilnih i adultnih jedinki pri čemu je udio zrakoperki kod spolno nezrelih životinja bio značajno veći (p = 0,001). Vremenska i veličinska raspodjela životinja ukazuju na sezonsko korištenje istraživanog područja te na njegov značaj kao kritičnog staništa morskog psa kostelja u sjevernom Jadranu. |
Abstract (english) | We analyzed diet composition of 157 spiny dogfish sampled by a bottom trawl, during a period from 2005 to 2007, in an area which occupies the aquatic ecosystem of Kvarner and Zadar, between 44°91’ i 43°59’ N and 14°06’ i 14°49’ E. Total body length of the samples ranged from 26.1 to 112.0 cm (mean = 57.51, SD = 20.3). Caught sharks underwent morphometric analysis including digestive tract content sampling which was afterwards preserved in 75% ethanol. Prey items were isolated from every stomach content and identified, also grouped in systematic categories and weighed. We recorded 6 prey groups in food remains: sea snails (Gastropoda), bivalves (Bivalvia), cephalopods (Cephalopoda), polychaetes (Polychaeta), crustaceans (Malacostraca) and ray-finned fish (Actinopterygii). The highest ranked prey groups included ray-finned fish with 68.3% of total wet weigth and 78.3% of occurence, and squid with 23.0% w.w. and 14.6% of occurence. Other prey groups represent altogether 8.7% of total wet weight. We noted a positive correlation between total body length (TBL) and total wet weight (rs = 0.247; p = 0.002), and also, a decrease in weight percentage of ray-finned fish (rs = - 0.278; p = 0.002) with an increase of TBL. There were no statistical significant differences in the diet between seasons. Analysis of the diet between sexes showed statistical significant differences in weigth and weigth percentage of ray-finned fish (p < 0.01) and in the diet between juvenile and adult dogfish, where the percentage of ray-finned fish was considerably larger in the diet of juvenile sharks in comparison to the diet of adult sharks. Temporal and TBL distribution of samples showed seasonal use of the researched area and also, its role as a critical habitat of the spiny dogfish in the northern Adriatic Sea. |