Spavanje je reverzibilni fiziološki proces i predstavlja stanje smanjene svijesti, gdje organizam miruje, a podijeljen je na 2 faze; NREM i REM fazu spavanja. Jedan ciklus NREM i REM spavanja traje oko 90 minuta i ponovi se od tri do šest puta tijekom noći. NREM faza je podijeljena na četiri faze tijekom kojih san postaje sve dublji. Na REM fazu otpada od 20 – 25% cijelokupnog sna i u toj fazi se najčešće sanja. Karateriziraju je atonija mišića, nedostatak termoregulacije i brzi pokreti očiju. Ciklusom spavanja se upravlja iz hipotalamusa i moždanog debla, a najvažnija jezgra hipotalamusa je suprahijazmatska jezgra koja upravlja svim biološkim ritmovima. SCN na temelju signala od ventrolateralne proptičke jezgre, tuberomamilarne jezgre i epifize određuje okvir spavanja. U moždanom deblu se nalaze noaradrenalinski i serotoninski neruoni koji su najaktivniji tijekom budnosti. Nedostatak sna može dovesti do različitih fizioloških i psiholoških promjena koje se mogu otkloniti spavanjem, a samo u rjeđim slučajevima dolazi do pojava halucinacija i psihoza. U poremećaje spavanja se ubrajaju nesanica, hipersomnija i parasmonije. Uzorci tim poremećajima mogu biti medicinski ili psihički, a posljedice se otklanjaju spavanjem.