Lišajevi su kozmopolitski organizmi i izvrsni bioindikatori zagađenja zraka. Sposobni su bioakumulirati teške metale, a toksičnost metala ovisi o kemijskim i fizikalnim faktorima. Cilj istraživanja je bio odrediti osjetljivost vrsta Evernia prunastri (L.) Ach i Flavoparmelia caperata (L.) Hale na izlaganje olovu te utvrditi kako pH vrijednost otopine (4 i 6) i vrsta otopine (destilirana voda ili Hoaglandova otopina), modificiraju učinak olova nakon 1., 7. i 14. dana. U obje vrste tretman olovom je snizio QYmax (maksimalni kvantni prinos fotosustava II) nakon 1., 7. i 14. dana, što ukazuje na smanjenu učinkovitost fotosinteze. U vrste E. prunastri Hoaglandova otopina smanjila je negativan učinak olova osobito pri pH vrijednosti 6, dok je u vrste F. caperata Hoaglandova otopina smanjila negativan učinak olova tek nakon 14. dana. U obje vrste lišajeva tretman olovom je uglavnom snizio koncentraciju klorofila a i klorofila b te karotenoida tek nakon 14 dana tretmana. Niži koeficijent feofitinizacije ukazuje na degradaciju klorofila a uslijed tretmana olovom. Hoglandova otopina smanjila je negativan učinak olova na pigmente ali u vrste E. prunastri to se očitovalo kod pH vrijednosti 6, a u vrste F. caperata pri pH vrijednosti 4. U obje vrste lišaja tretman olovom je povisio razinu lipidnih peroksida osobito pri pH vrijednosti 6. Hoaglandova otopina pH vrijednosti 6 smanjila je negativan učinak olova na oštećenje membrana. Na temelju rezultata može se zaključiti da su obje vrste lišaja osjetljive na tretman olovom osobito pri pH vrijednosti 6 što je posljedica bolje dostupnosti olova pri toj pH vrijednosti. U obje vrste prisutnost iona iz Hoaglandove otopine smanjila je negativan učinak olova ali je efikasnost ovisila o pH vrijednosti otopine koja je bila različita za svaku vrstu.