Rutenij, rodij, iridij, osmij, paladij i platina nazivaju se platinskim metalima, a zajedno sa srebrom i zlatom čine skupinu plemenitih metala. Iako se ovi metali odlikuju kemijskom inertnošću, oni sami i njihovi spojevi nalaze razne primjene, pogotovo u nanokemiji budući da su se posljednjeg desetljeća snažno razvili analitički alati. Prema gustoći, ti se metali dijele na lake platinske metale (rutenij, rodij i paladij) čija gustoća iznosi oko 12 g cm-3 te teške (osmij, iridij i platina) čija je gustoća veća od 21 g cm-3. U prirodi se nalaze u malim koncentracijama i često u slitinama što predstavlja problem prilikom izolacije. Plemeniti metali mogu se nalaziti u velikom broju oksidacijskih stanja, čak i negativnim poput platine i zlata. Za sada je pronađen spoj u kojem je metal u oksidacijskom stanju +VIII, ali postoje teorijski dokazi o postojanju spoja s metalom u oksidacijskom stanju stanju +IX. Također, otkriveni su i spojevi s metal-metal vezama, u čemu prednjače zlato i platina. Jedno od najzanimljivijih otkrića jest nastajanje kompleksnog spoja zlata(II) s atomima ksenona. U kemiji plemenitih metala, najviše su istraženi halogenidi. Plemeniti metali češto rade koordinacijske spojeve, odnosno, spojeve koji sadrže središnji metalni atom koji je okružen ligandima. Najčešće geometrije takvih spojeva su kvadratna, tetraedarska i oktaedarska.