Tigar (Panthera tigris) je danas jedna od najpoznatijih ugroženih vrsta sisavaca na svijetu. Za njegovu ugroženost odgovoran je čovjek te njegov eksponencijalni razvoj i prostorno širenje. Zbog svojih potreba, ali i želja, čovjek je u zadnjih 100 godina smanjio životni prostor tigra na samo 7% njegove originalne površine. Većina nekadašnjih šuma u kojima je obitavao tigar danas je iskrčeno i pretvoreno u plantaže palminog ulja ili bilo kojeg resursa koje je čovjeku ekonomski isplativ. Osim uništavanja i fragmentacije njihovih prirodnih staništa, čovjek je na brojnost tigrova u svijetu utjecao i direktno. Više od tisuću godina, dijelovi tijela tigra i povezani proizvodi imaju veliku važnost u kulturi zemalja koje on nastanjuje. Kineska tradicionalna medicina koristi svaki dio tijela tigra u liječenju različitih bolesti. Stvaranjem svijesti o ugroženosti vrste, takvo korištenje dijelova tijela tigra postaje zabranjeno 1933. godine. Tada počinje rad mnogih farma tigrova koji koriste krinku zooloških vrtova, centara za uzgoj u svrhu konzervacije ili turističke atrakcije. Unutar farmi se nastavlja ilegalna proizvodnja proizvoda od dijelova tijela tigrova, čime održavaju njihovu potražnju na tržištu. Potaknuti podacima o padu broja tigrova u divljini, 13 država čije dijelove teritorija još uvijek nastanjuje tigar, sastali su se 2010. godine kako bi donijeli cilj o udvostručenju broja tigrova na svijetu do 2022. godine, poznat kao „Tx2“. Nepal pridonosi ovom cilju unutar Terai Arc krajolika koji se sastoji od zaštićenih područja međusobno povezanih koridorima koji omogućuju nesmetano kretanje. Danas je primjer uspješne i učinkovite konzervacije tigra u prirodnim staništima.