Prijevara u gospodarskom poslovanju, kao jedno od najčešće počinjenih djela gospodarskog kaznenog prava, spada u glavu XXIV. Kaznenog zakona odnosno kaznena djela protiv gospodarstva. Gospodarsko kazneno pravo kao pojam vuče korijene iz njemačke kaznenopravne znanosti i prakse (Wirtschaftsstrafrecht) te se pod tim pojmom misli na ukupnost svih kaznenopravnih propisa koji se odnose na kaznena djela u vezi s gospodarskim poslovanjem. Niz rješenja njemačkog prava je utjecalo na uređenje ovog područja kaznenog prava u našem zakonu što je posljedica općenitog utjecaja njemačkog prava na hrvatsko u svim područjima. Gospodarsko kazneno pravo obilježava i interdisciplinarnost jer iako je dio kaznenog prava, njegovo razumijevanje zahtijeva dobro poznavanje trgovačkog prava i prava društava. Nerijetko nailazimo da se gospodarska kaznena djela nazivaju gospodarskim kriminalitetom, koje su u suštini istoznačnice, no ipak se razlikuju u tome što se kazneno gospodarsko pravo odnosi na kaznenopravni aspekt i pripada kaznenopravnoj dogmatici, dok se gospodarski kriminalitet odnosi na određenu društvenu pojavu i utoliko je više kriminološke naravi. Gospodarski kriminal nema zakonsku definiciju. Može se definirati kao uobičajeni pojam za ukupnost prijavljenih i prema pravomoćnim presudama počinjenih kaznenih djela u gospodarskom poslovanju na određenom prostoru u određeno vrijeme. Navedeno je prilično općenit pojam, pa bi ga trebalo specificirati u smislu da je ono ukupnost kažnjivih radnji počinjenih u sferi upravljačkih, izvršiteljskih i nadzornih funkcija u gospodarskim subjektima pri obavljanju gospodarskih djelatnosti, a uključuje i kažnjive radnje počinjene u izvangospodarskim subjektima, ako su povezane s gospodarenjem imovine. Bez obzira na koju se podjelu gospodarskih kaznenih djela odlučili prijevara u gospodarskom poslovanju kao klasični imovinski delikt počinjen u okviru gospodarskog poslovanja pripada bez sumnje u gospodarska kaznena djela. U ovom radu je obrađeno kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju te je podijeljeno na devet poglavlja. U prvom poglavlju je razrađen zakonski opis djela uz povijesni prikaz razvitka kaznenog djela kroz izmjene Kaznenog zakona, nakon čega su obrađena objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela koja su u jednaka obilježjima „obične“ prijevare iz čl.236. te specifična obilježja koja razlikuju prijevaru u gospodarskom poslovanju od „obične“ prijevare. U radu su sadržani i statistički podaci prijavljenih i osuđenih osoba kao i vrste kaznenih sankcija koje su izrečene, a pored toga rad je prožet nizom primjera iz sudske prakse što daje uvid u realnu sliku hrvatskog pravosuđa kad je u pitanju primjena odredbi prijevare u gospodarskom poslovanju iz čl. 247. KZ/11. Prijevara u gospodarskom poslovanju je kazneno djelo koje spada u kaznena djela protiv gospodarstva i razlikuje se od kaznenog djela prijevare koja je svrstana u kaznena djela protiv imovine (glava XXIII.).