Iako često nisu u žarištu interesa bračnih drugova, imovinskopravni odnosi su sastavni dio svakog braka, no o njima se najčešće progovara tek kada dođe do nesuglasica. Imovinskopravni odnosi bračnih drugova regulirani su ObZ-om uz odgovarajuću primjenu općih propisa građanskog prava. Bračnim drugovima stoji na raspolaganju mogućnost zakonskog ili ugovornog uređenja imovinskih odnosa. Prema zakonskom uređenju imovinskih odnosa bračnih drugova, koji se temelji na načelu obiteljske solidarnosti, bračnu stečevinu čini imovina koju su bračni drugovi stekli radom za trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine. Bračni drugovi su suvlasnici bračne stečevine u jednakim dijelovima, osim ako nisu drugačije ugovorili. Navedeno rješenje ne mora odgovarati svakom bračnom paru pa isti svoje imovinskopravne odnose mogu urediti bračnim ugovorom. Ovdje do izražaja dolazi načelo autonomije stranaka kao jedno od temeljnih načela uređenja imovinskopravnih odnosa bračnih drugova. Iako ObZ sadrži svega nekoliko članaka posvećenih bračnom ugovoru te ne navodi što čini predmet takvog ugovora, isti ne bi smio biti u suprotnosti s Ustavom RH, prisilnim propisima i moralom društva. Također, na bračni se ugovor primjenjuju opća pravila obveznog prava. Bračni ugovor mora biti sklopljen u pisanoj formi uz ovjeru potpisa bračnih drugova, osim u slučaju kada ga namjerava sklopiti bračni drug koji je lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na sklapanje izvanrednih imovinskopravnih poslova te maloljetnik prije sklapanja braka, a kada je potrebna forma javnobilježničkog akta. No, može se smatrati opravdanim zahtjev za propisivanjem forme javnobilježničkog akta za svaki bračni ugovor, kao i zahtjev za osnivanjem registra bračnih ugovora, a sve u cilju povećanja pravne sigurnosti.