Žigovi su znakovi kojima poduzetnici označavaju svoje proizvode i/ili usluge. Od samih početaka razvoja civilizacije ljudi su obilježavali svoje proizvode znakovima koji su ih identificirali i činili prepoznatljivima među potrošačima. Kada su države počele pružati zaštitu žigovima oni su bili isključivo teritorijalne naravi. Dakle, uživali su zaštitu samo na teritoriju države u kojoj su registrirani. Razvitkom Europske unije i stvaranjem integriranog unutarnjeg tržišta koje se temelji na četiri osnovne tržišne slobode: slobode kretanja roba, usluga, radnika i kapitala, teritorijalnost je shvaćena kao barijera, te je stvoren jedinstveni žig Europske unije. U ovom radu prikazat ću osnovne pojmove u vezi žiga Zajednice, odnosno žiga Europske unije. Nekoliko osnovnih načela obilježava žig Europske unije. Načelo jedinstvenosti svakako je jedno od njegovih najznačajnijih posebnosti kao i načelo suživota prema kojem i danas poduzetnici mogu izabrati sustav zaštite žiga koji im najbolje odgovara. Osim sustava zaštite žiga na razini Europske unije, koji je predmet ovog rada, postoje i nacionalni sustavi zaštite žigova te Madridski sustav koji omogućuje stjecanje žiga u više država potpisnica podnošenjem jedne međunarodne prijave. Europska unija kao zajednica je također potpisnica Madridskog protokola, te je moguće podnijeti prijavu na temelju žiga Europske unije ili u međunarodnoj prijavi navesti oznaku Europske unije. Budući da je žig Europske unije pravo koje se stječe registracijom, u ovom radu bit će opisan postupak registracije žiga pred nadležnim tijelom, a to je Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo. Postupak registracije počinje podnošenjem prijave za registraciju žiga nadležnom uredu. No, prije prijave potrebno je obaviti detaljno pretraživanje baza žigova u potrazi za istovjetnim ili sličnim žigom koji bi mogli doći u sukob sa žigom koji se namjerava registrirati. Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (dalje u tekstu: Ured) prilikom ispitivanja prijave za registraciju po službenoj dužnosti pazi na apsolutne razloge za odbijanje registracije žiga. S druge strane, o relativnim razlozima za odbijanje registracije žiga Ured pazi isključivo na temelju prigovora nositelja ranijeg prava. Stoga, svaki savjestan poduzetnik mora voditi računa o aktualnim prijavama registracije žigova kako ne bi došli u sukob s njegovim već registriranim žigom. Nadalje, u radu će biti izložena prava koja proizlaze iz žiga EU ali i obveze za njegova nositelja, poput obveze stvarne uporabe žiga u petogodišnjem razdoblju od registracije. Dat ću i kratak pregled načina na koji žig EU može prestati, poput opoziva i proglašenja žiga ništavim.