Normativno – institucionalno uređenje mjesne samouprave svjedoči da je mjesno grupiranje ljudi po pitanju poslova od lokalnog značenja aktualna i relevantna praksa i potreba. Što šire uključivanje građana u kreiranje lokalnih javnih politika i programa, glavni su zahtjevi današnjih demokracija. Analizirajući mjesnu samoupravu Sisačko – moslavačke županije uočeno je da je ista organizirana u 90 % jedinica lokalne samouprave od kojih se Sisačko – moslavačka županija sastoji, što je daleko više od samog prosjeka u Republici Hrvatskoj. To i nije toliko poražavajući rezultat s obzirom da je riječ o jednoj od najsiromašnijih županija u Republici Hrvatskoj, neravnomjerno naseljenoj, a k tomu izrazito podložnoj migraciji stanovništva trbuhom za kruhom. Jedine jedinice koje nemaju organiziranu mjesnu samoupravu su grad Glina i općina Hrvatska Dubica. Iako stanovnici Sisačko – moslavačke županije imaju na raspolaganju organizaciju mjesne samouprave, ona je dosta pasivna i u stvarnosti nemoćna, što zbog nemotiviranosti samih građana zbog kojih i postoji, što zbog nedostatka financijskih sredstava. Također ostaje zapostavljena i zbog nezainteresiranosti lokalne vlasti za postizanjem potencijala koje nam nudi. Razvoj organizacija civilnog društva (iako je na području Sisačko – moslavačke županije osrednje razvijen) doprinosi promociji ostvarivanja prava na mjesnu samoupravu jer popunjava prostor između građana,institucija države i tržišta. Organiziraju građane, prenose i zastupaju njihove interese, čime omogućuju tijelima lokalnog upravljanja da budu obaviješteni o interesima i potrebama lokalnog stanovništva. U Sisačko – moslavačkoj županiji organizacija je mjesne samouprave pod prevelikim utjecajem političkih stranaka i njihovih članova, kao što su i izbori za vijeće mjesnih odbora svedeni na borbu za stranačku, nacionalnu i drugu zastupljenost, a zbog čega najviše pati zajednica. Definitivno je potrebna promjena mjesne samouprave,a svaka takva promjena mora početi promjenama lokalne samouprave zbog njihove međusobne isprepletenosti. Treba za početak učiniti funkcionalnijom osobnost mjesne samouprave kako bi ona ponovno zadobila ulogu komunikacijskog centra između građana i javne vlasti (kako na papiru tako i na terenu).