Pojava kriptovaluta uzrokovala je tektonski pomak u svim sferama društva. Kriptovaluta se može definirati kao digitalno dobro koje služi kao sredstvo razmjene vrijednosti između korisnika. Glavna odlika kriptovaluta je što koriste kriptografiju kako bi zaštitile sigurnost transakcija, stvaranje novih jedinica kriptovalute i kako bi potvrdile prijenos dobara. Najstarija, najpoznatija i najčešća kriptovaluta današnjice je Bitcoin. Prvi put se naziv Bitcoin (BTC) spominje 2009. godine u radu Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System kojega je objavio nepoznati autor pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Bitcoin i veliki broj drugih kriptovaluta temelji se na tzv. "blockchain tehnologiji" koja potencijalno ima ogromne implikacije u svim sferama društvene aktivnosti, posebice trgovini, prometu, špediciji, pravu i brojnim drugima. Pred zakonodavce je stavljen ogromni zadatak izgradnje potpuno novog pravnog režima za kriptovalute, bez oslanjanja na već postojeće pravo. Do trenutka pisanja ovoga rada, ni jedan zakonodavac ovoga svijeta nije taj zadatak dosljedno i kvalitetno izvršio, već se kriptovalute tretira na način da se one pokušavaju podvesti pod već postojeću pravnu regulativu. Takav pristup je pogrešan i štetan zbog same tehničke prirode kriptovaluta te je takvo podvođenje pod postojeće pravne institute kontraproduktivno, dapače čak i štetno za kvalitetan razvoj i ostvarivanje punog potencijala blockchain tehnologije.