Jednostavno društvo s ogrničenom odgovornošću nije novi oblik trgovačkog društva, već je podvrsta društva s ogrničenom odgovornošću. U hrvatski pravni susutav uvedeno je Izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima 2012. godine. Jedan od razloga uvođenja j.d.o.o.-a je i bio ulazak RH u EU. Naime, punopravnim članstvom RH u EU, trgovačka društva osnovana u drugim državama članicama, zbog slobode poslovnog nastana, djelovat će slobodno na području Republike Hrvatske bez potrebe ustrojavanja posebnih organizacijskih oblika. Kako bi se izbjeglo osnivanje trgovačkih društava u drugim europskim državama u kojima postoje niži zahtjevi za uplatom temeljnog kapitala, koja bi djelovala na području Republike Hrvatske, bilo je potrebno smanjiti temeljni kapital društva s ograničenom odgovornošću i u RH. Procedura brzog i jeftinijeg osnivanja j.d.o.o.-a, uz upotrebu posebnih obrazaca, stekla se i vrlo dobra osnova za jačanje poduzetničke aktivnosti, što je drugi bitan razlog uvođenja j.d.o.o.-a. Poduzetnicima je omogućeno osnivanje jednostavnih društava kojima mogu ostvariti i zadovoljiti sve svoje poduzetničke ideje i ciljeve. Ne smije se zaboraviti da je jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću pojavni oblik društva kapitala, s temeljnim kapitalom u najnižem iznosu od 10 kuna, te je zbog toga praktički besplatno ograničenje odgovornosti članova j.d.o.o.-a. S druge strane, ukoliko pojedini poduzetnik želi ostvariti dojam ozbiljnosti i stalnosti na tržištu, tada mu ostaje mogućnost da na vrlo jedostavan način povećanjem svog temeljnog kapitala na iznos od 20 000 kuna ili veći preobilkuje j.d.o.o. u d.o.o.. Pojavom j.d.o.o. kao organizacijskog oblika pružena je mogućnost mnogim malim poduzetnicima koji nisu bili potpuno sigurni da će njihove ideje moći potpuno realizirati na tržištu, pa zbog toga nisu bili spremni za početak potrošiti preko 20 000 kuna. Njima je niski temeljni kapital za osnivanje j.d.o.o.-a omogućivo lakše prikupljanje novaca za uplatu temeljnog kapitala, a time i lakše preskakanje psihološke barijere poduzetničkog rizika. No, uz spomenuti oblik vezuju se i poneki nedostaci. J.d.o.o. može nastati samo osnivanjem pa nisu dopuštene statusne promjene kojima bi se neka druga vrsta trgovačkog društva preoblikovala u spomenuto društvo niti je dopustivo da se smanjenjem temeljnoga kapitala neko društvo s ograničenom odgovornošću „pretvori“ u jednostavno d.o.o. Tvrtka tog društva mora imati oznaku j.d.o.o. kako bi se o toj okolnosti upozorili ostali pravni subjekti. To društvo mora se osnovati isključivo novčanim ulozima. S obzirom da je za j.d.o.o. propisan minimalni temeljni kapital od svega 10 kuna, kao protuteža propisano je da je takvo društvo dužno formirati zakonsku rezervu. Rezerva postaje temeljni kapital tek kada skupština društva donese odgovarajuću odluku, te provede povećanje temeljnog kapitala. Također, za razliku od klasičnog d.o.o.-a, uprava je dužan sazvati skupštinu kada društvu prijeti nesposobnost za plaćanje, što je vrlo teško utvrdit kad je nastupilo s obzirom na temeljni kapital društava .