Poznato je da u većini pravnih sustava, maloljetni počinitelji kaznenih djela imaju različiti status od punoljetnih počinitelja. Maloljetni počinitelji su podvrgnuti kaznenopravnim sankcijama i kaznenom postupku prilagođenima njihovoj dobi. Cilj takvog postupanja je zaštita privatnosti maloljetnika i njihova pretvorba u društveno odgovorne ljude koji više neće činiti kaznena djela (rehabilitacijski pristup). Takav cilj se ponekad može postići i bez pokretanja kaznenog postupka, izricanjem neformalnih sankcija. Iz tog razloga dolazi do primjene načela svrhovitosti. Njegovu primjenu preporučuju brojni međunarodni dokumenti, koje je potpisala i Republika Hrvatska. Posljedično, Zakon o sudovima za mladež omogućuje široku primjenu načela svrhovitosti u svim fazama kaznenog postupka prema mladim počiniteljima. Proučavajući i analizirajući odredbe ZSM-a, autor opisuje njegovo uređenje u maloljetničkom kaznenom pravu, a uvidom u praksu Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu i njegovo funkcioniranje u stvarnom životu. Zaključno, uvidom u službene statističke podatke, autor utvrđuje koliko često se načelo svrhovitosti primjenjuje prema maloljetnicima.