Svijet se se uz pomoć tehnologije i interneta širi i razvija nevjerojatnim brzinama. Svakim danom stvaraju se novi oblici ostvarivanja prihoda. U posljednjih nekoliko godina elektronički sportovi (esportovi) i kriptovalute pokazali su se kao vrlo interesantni oblici ostvarivanja dohotka. Kada pričamo o esportu možemo reći da se radi o natjecateljskom igranju videoigara koje je najčešće koordinirano i vođeno od strane raznih liga, organizatora brojnih turnira i gdje igrači najčešće pripadaju raznim timovima ili drugim oblicima sportskih organizacija koje su pak najčešće sponzorirane od strane velikih IT kompanija. Esportaši najčešće zarađuju putem nagrada na turnirima, raznih sponzorskih ugovora, redovitih plaća u esport timovima i streamanjem videoigara. Kada govorimo o kriptovalutama, možemo reći da se radi o valutama koje se stvaraju i pohranjuju isključivo digitalnim putem. Kriptovalute se zasnivaju na tzv. blockchain tehnologiji koja predstavlja potpuno novi oblik decentralizacije interneta i omogućava smanjenje uloga posrednika ( npr. banaka). Kriptovalute se mogu steći origniranim putem odnosno rudarenjem i derivativnim putem. Još jedna karakteristika kriptovaluta je ta da se čuvaju u tzv. digitalnim novčanicima. S pojavom esporta i kriptovaluta došlo je i do pojave brojnih problema u pravnom smislu, a osobit pravni problem se pojavio u sferi oporezivanja. Na koji način bi se trebao oporezivati esport odnosno kriptovalute i kako ih uopće definirati. Opisane su usporedbe sa državama poput SAD-a, Njemačke, Francuske, Japana, Ujedinjenog Kraljestva . Svaka država je pronašla neki način kako urediti te novitete. Hrvatski porez na dohodak je vrlo dobro ustrojen te se u njemu pronalaze rješenja kako za oporezivanje esporta tako i za kriptovalute. Od toga da se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada, dohodak od samostalne djelatnosti, kao drugi dohodak ili za trgovanje kriptovaluta kao dohodak od kapitala.