Rad je podijeljen na šest većih cjelina kroz koje se izlažu obilježja i specifičnosti poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Prvo se općenito objašnjava porez na dohodak, zatim se specifira dohodak od samostalne djelatnosti, a kao treće i ujedno centralno poglavlje je postupak utvrđivanja poreza na dohodak. Zasebnu cjelinu čini i prelazak s utvrđivanja dohotka na utvrđivanje dobiti i obratno kao i mogućnost paušalnog oporezivanja dohotka od samostalne djelatnosti, a zadnje poglavlje je posvećeno najvećem problemu vezanom uz obrađenu temu – utaji poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Primici su sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) koja su poreznom obvezniku pritekla u poreznom razdoblju dok se izdacima smatraju svi odljevi dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka. Dohodak je razlika između primitaka priteklih u poreznom razdoblju i izdataka nastalih u istom poreznom razdoblju. Dohotkom od samostalne djelatnosti smatra se dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, dohodak od slobodnih zanimanja i dohodak od poljoprivrede i šumarstva. Godišnji porez na dohodak plaća se po stopi od 24% na poreznu osnovicu do visine 210.000,00 kuna te po stopi od 36% na dio porezne osnovice koji prelazi iznos od 210.000,00 kuna. Zaključak do kojeg se došlo jest da je smanjenje utaje poreza moguće samo uz veću učinkovitost i pravodobno djelovanje svih segmenata unutar Porezne uprave, ali i uz međusobno i pravodobno djelovanje svih drugih državnih tijela.