Središnji dio rada je sam postupak prekograničnog pripajanja u hrvatskom i njemačkom pravnom poretku te će se on obraditi od početka do kraja, od zajedničkog plana do upisa u sudski registar. Analizirajući svaki korak u postupku, u radu će se početi s hrvatskim uređenjem i odnosom tog uređenja prema europskoj pravnoj stečevini. Nakon toga će se analizirati i njemačko uređenje, te kako ono stoji u odnosu s hrvatskim i europskim pravom. Ovdje bih htio naglasiti kako cilj rada nije traženje razlika u pravnim rješenjima u hrvatskom i njemačkom pravu, već njihova usporedba. Jednak je naglasak stavljen na uočena jednaka, slična i različita rješenja. Okosnica rada su zakoni kojima Hrvatska i Njemačka uređuju analizirani postupak te odnos tih odredaba prema Direktivi Europske unije. Kako Europska unija teži harmonizaciji u određenim područjima prava svojih država članica, u koja područja spada i prekogranično pripajanje trgovačkih društava, za pretpostaviti je da će u tim dijelovima hrvatsko i njemačko pravo biti jednako, ili barem slično. Međutim, navedena Direktiva u znatnom dijelu svojih odredaba upućuje na primjenu nacionalnog prava, što u ovom slučaju znači pravnih pravila kojima Hrvatska i Njemačka uređuju unutarnje pripajanje trgovačkih društava, pa će se i te odredbe analizirati na potrebnoj razini. Nakon usporedbe zakonskih rješenja kojima Hrvatska i Njemačka uređuju prekogranično pripajanje trgovačkih društava, rad će se pozabaviti i sudjelovanjem radnika u odlučivanju kod prekograničnog pripajanja. Na posljetku, rad će se dotaknuti i europskog društva kao posebnog oblika nadnacionalnog udruživanja te njegovog osnivanja prekograničnim pripajanjem. U zaključku se još jednom prolaze svi koraci u postupku prekograničnog pripajanja trgovačkih društava ističući ukratko najbitnija obilježja u oba pravna poretka, kao rezultat provedene analize u središnjem dijelu rada.