U ovom se radu nastojalo definirati ideju ustavnog patriotizma, kroz uvjete njezina nastanka i učenje teoretičara ove doktrine. Bio je cilj potom taj koncept staviti u pravno-povijesni kontekst. Naposljetku se stremilo ukratko prikazati različitost mogućnosti primjene ove ideje. Autor smatra da su uvjeti nastanka ustavnog patriotizma veoma važni za shvaćanje njegovog dosega i vrijednosti. Ljudski je duh najjači u onim trenutcima kada je suočen sa nekim teškim ili neostvarivim izazovom. Smatra se da je upravo jedinstvena situacija Njemačke (Autor smatra da, uz dužno poštovanje Nolte-u, situacija u Njemačkoj 1945. je bila takva) pridonijela nastanku jednog ovako progresivnog instituta. Ne može se poreći nedostatak praktičnosti i lokalni karakter ovog principa. On doista jest bio koncept koji su razvili filozofi, povjesničari i profesori te skrojen za prilike Zapadne Njemačke, no također se smatra kako je ta situacija bila više katalizator, nego li ograničenje. U situaciji u kojoj se Njemačka nalazila, promjena je bila nužna, obzirom da je aktualno stanje bilo neodrživo. Ustavni patriotizam kao ideja kojom bi se klasično vezivno tkivo društava zamijenilo racionalnim identitetom ljubavi prema zakonima se u ovom trenutku doista susreće sa značajnim problemima u primjeni. Ova je okolnost rudimentarno prikazana u zadnjem dijelu rada u kojem se obrađuju različiti vidovi primjene instituta. No, to se nikako ne bi trebalo negativno odražavati na ocjenu koncepta ustavnog patriotizma. Ukoliko nacionalna država još nije anakroni koncept, ona će to nužno protokom vremena postati. Pitanje je samo da li će biti potrebna još jedna velika tragedija kao što je bio Drugi svjetski rat da bi čovječanstvo spoznalo razornu narav podjela društva i netolerancije