Porez na dohodak, uz porez na promet, jedan je od najznačajnijih poreznih oblika poreznog sustava suvremene države. Gledajući samo oporezivanje dohotka, porez na dohodak od nesamostalnog rada najizdašniji je izvor prihoda većine država. Cilj ovog rada je prikazati sustav oporezivanja dohotka od nesamostalnog rada u Republici Hrvatskoj. U radu je prikazan povijesni razvoj poreza na dohodak, njegovi različiti oblici i način oporezivanja dohotka. Objašnjeno je što je to osobni odbitak, porezne stope u primjeni i zakonska regulativa. Nabrojani su primici po osnovi nesamostalnog rada, primici koji se ne smatraju primicima od nesamostalnog rada i izdaci po osnovi nesamostalnog rada. Navedeno je i koje su se najvažnije izmjene u oporezivanju dohotka dogodile u Hrvatskoj posljednjom reformom od 1. siječnja 2017. te koji su financijski učinci tih izmjena na porezne obveznike. Zaključiti se može da, za razliku od zemalja članica Europske unije gdje se porez na dohodak ubraja u jedan od najizdašnijih poreznih oblika, u Hrvatskoj tome nije tako. Udio PDV-a i trošarina u ukupnim poreznim prihodima daleko je veći od udjela poreza na dohodak pa je financijska uloga istog relativno skromna.