Zbog svoje posebnosti i neodređenosti osobnog dobra zbog kojeg postoji – ljudskog dostojanstva, pravo na dostojanstvo, ugled i čast zauzima specifičan položaj unutar klasificiranih prava osobnosti no istovremeno se to pravo međusobno usklađuje s ostalim osobnim pravima kao što su pravo na život i zdravlje, na slobodu, na privatnost i sl. Za ovo se pravo upotrebljavaju različiti nazivi i oni se međusobno donekle razlikuju što je posljedica činjenice da su dostojanstvo, čast i ugled različita dobra, iako se u praktičnom pogledu često zajedno tretiraju. U radu se, između ostalog, odgovara na pitanja što je dostojanstvo i što obuhvaća pravo na dostojanstvo, što je ugled a što čast i po čemu se ti pojmovi razlikuju u svojem sadržaju od pojma dostojanstvo, kako posebnost i neodređenost pojma „dostojanstvo“ utječe na zaštitu tog osobnog dobra i može li biti prepreka u postupku zaštite. Ljudsko dostojanstvo obuhvaća mnoga područja života, jedno od njih je i područje rada. U pravnoj znanosti nerijetko se ukazuje na dilemu u ostvarivanju sudske zaštite kada je u pitanju mobing kao oblik zlostavljanja na radu. Da bi se došlo do pravne osnove za zaštitu od mobinga potrebno je povezati više zakonskih odredbi različitih zakona. Radniku, koji je na radu ili u vezi s radom pretrpio određenu štetu, odredba članka 111. Zakona o radu pruža mogućnost od poslodavca tražiti naknadu štete po općim propisima obveznog prava. Također, on se može pozvati i na odredbu članka 19. Zakona o obveznim odnosima koji propisuje da svaka fizička osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod kojima se podrazumijevaju pravo na život, duševno i tjelesno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Postavlja se pitanje da li je postojeće uređenje odgovornosti za neimovinsku štetu prikladno pravno sredstvo za sankcioniranje povreda navedenih prava osobnosti, obzirom da u hrvatskom pravnom poretku ne postoji zakon koji cjelovito uređuje osobna prava a s time u vezi ni pravo na dostojanstvo