Pomilovanje kao oblik podjele milosti institut je veoma duge povijesti te dio ustavnih i pravnih poredaka gotovo svih modernih država. Rezultat je djelatnosti nesudskih tijela vlasti, uglavnom predsjednika države ili monarha te čini njihovo diskrecijsko ovlaštenje veoma sporne i moćne naravi, kritizirane još od doba prosvjetiteljstva. U ovom radu razmatra se povijesni razvoj i poredbeni prikaz instituta pomilovanja u Hrvatskoj i svijetu te njegova dugotrajnost i usavršavanje tijekom stoljeća. U središnjem dijelu rada izlaže se pozitivnopravno uređenje ovog instituta u Republici Hrvatskoj te se razmatraju zakonodavne odredbe i postupak. Dalje se obrađuje praksa sva četiri predsjednika Republike Hrvatske, s naglaskom na praksu i brojna kontroverzna pomilovanja sadašnje predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović i njihov utjecaj na stav javnosti. Autorica na temelju dobivenih podataka analizira prednosti i slabosti pomilovanja te zaključuje koje su pozitivne i negativne strane primjene ovog instituta. Također, autorica iznosi svoj stav u vezi politike pomilovanja u Hrvatskoj te predlaže mjere kojima bi se ovaj institut koristio što racionalnije i u skladu sa svojom svrhom i iznimnom pravnom naravi.