Ovaj diplomski rad promatra prijevaru u gospodarskom poslovanju kao kazneno djelo koje je uvršteno u Kazneni zakon 1997. godine pa kroz njegove izmjene, nadopune i donošenje novog Kaznenog zakona 2011. godine. Pošto je ovo jedno od najzastupljenijih kaznenih djela gospodarskog kriminaliteta, nekoliko poglavlja s početka rada posvećeno je problemu gospodarskog kriminaliteta općenito, koja kaznena djela ga obuhvaćaju, koje su njihove karakteristike i najčešći počinitelji. Navode se subjektivna i objektivna obilježja prijevare u gospodarskom poslovanju, s naglaskom na počinitelja čija se definicija mijenjala nekoliko puta izazvavši time nesporazume u sudskoj praksi, te ga se kroz ta obilježja uspoređuje s kaznenim djelom obične prijevare, a posebno se razrađuje kvalificirani oblik ovog kaznenog djela koji je ujedno i najčešći. Rad je zapravo usporedba prijevare u gospodarskom poslovanju prema Kaznenom zakonu iz 1997. i novom Kaznenom zakonu iz 2011. uz kojeg se obrazlaže zašto je uopće bilo potrebno donijeti ga i s kojim se problemima susreću suci i državni odvjetnici prilikom rješavanja ovih slučajeva, a to je posebno pitanje pravnog kontinuiteta te primjene blažeg zakona za počinitelje. Dotaknute su i neke izmjene iz Novele Kaznenog zakona 2000. godine te su uspoređene teorijski i primjerima sa starim i novim zakonom. Sve promjene u obilježjima i sankcijama popraćene su primjerima i objašnjenjima iz sudske prakse koji se navode gotovo nakon svakog poglavlja .Na kraju se iznosi kratka analiza počinitelja i sankcija iz područja djela gospodarskog kriminaliteta koja pokazuje kako su ta djela u konstantnom porastu te predstavljaju veliki problem za gospodarstvo kako na nacionalnoj tako i globalnoj razini te je potrebna multidisciplinarna suradnja kako bi se ovo kazneno djelo bolje proučilo i prikladno sankcioniralo.