U ovom radu obrađuje se tema opravdanosti ustavne definicije braka kao životne zajednice žene i muškarca. Budući da postoje velike podjele u hrvatskom društvu oko potrebe za takvom defini-cijom i samog njezinog sadržaja, može se zaključiti da se radi o iznimno bitnom pitanju, kako za funkcioniranje demokratskih procesa u Republici Hrvatskoj, tako i za hrvatsko društvo u cjelini. U radu se iznose odluke Europskog suda za ljudska prava vezane uz pravo na brak i zaštitu obi-teljskog i privatnog života, te se predstavlja tumačenje odredbe Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda vezane uz pitanje prava na brak kao temeljnog ljudskog prava. Također, posebnim osvrtom na povijesni razvoj regulacije braka, naglašava se značaj tog prav-nog instituta za funkcioniranje i napredak Europe kao društva i dobrobiti civilizacije. Prati se i razvoj bračnog prava u Hrvatskoj od 19. stoljeća do danas. Potom se analiziraju pozitivnopravni izvori u pravnom sustavu Republike Hrvatske. Predočeni su dijelovi ustava drugih država u kojima postoji definicija braka. Prikazuje se činjenično stanje u Europi i unutar Europske Unije na općoj razini, kako po pitanju ustavne definicije braka u dru-gim državama, tako i po pitanju priznavanja učinaka braka homoseksualnim parovima. Nadalje, obrađuje se tijek provedbe državnog ustavotvornog referenduma, uz naglasak na miš-ljenja koja su o održavanju referenduma dali Ustavni sud Republike Hrvatske, kao i hrvatski ustavnopravni stručnjaci,1 okupljenih u Hrvatsku udrugu za ustavno pravo. Obraća se pozornost i na stupanj uređenosti pravnog instituta referenduma narodne inicijative, instrumenta ostvarivanja neposredne demokracije građana Republike Hrvatske.