Služba vanjskih poslova je upravna organizacija sa sjedištem u matičnoj državi i ustrojstvenim jedinicama u drugoj državi ili pri međunarodnoj organizaciji. Služba vanjskih poslova se sastoji od središnjeg dijela tj. ministarstva vanjskih poslova, kao upravnog tijela središnje državne uprave, i vanjskog dijela odnosno diplomatskih misija i konzularnih ureda, kao stalnih zastupstva države u inozemstvu.“ „Izbor organizacijskog modela ključan je za učinkovito djelovanje službi vanjskih poslova, a utemeljen je na grupiranju istovjetnih ili sličnih poslova u odgovarajuće organizacijske jedinice. Tri su razdoblja u kojima se razvijao organizacijski model hrvatske službe vanjskih poslova.“ „Ministarstvo vanjskih poslova čine uprave (upravne organizacije) kao najviši organizacijski oblik i odjeli u sastavu uprava kao temeljne organizacijske jedinice. Stoga je i organizacijska struktura Ministarstva vanjskih poslova podijeljena na dvije temeljne vrste upravnih organizacija – prve koje u djelokrugu imaju diplomatske i konzularne poslove i druge u djelokrug kojih ulaze europski poslovi.“ „Uređivanje unutarnje strukture diplomatskih misija i konzularnih ureda te njihov položaj u službi ostavljeni su tako internoj specijalističkoj regulaciji službe vanjskih poslova.“ „Ministarstvo vanjskih poslova Austrije ima stabilnu organizacijsku strukturu, koja se nije često mijenjala i u kojoj su se postepeno izvršavale prilagodbe s obzirom na nove zadaće službe u suvremenoj diplomaciji i ulaskom Austrije u Europsku uniju.“ „Danska se služba vanjskih poslova može pohvaliti vrlo funkcionalnom organizacijom Ministarstva vanjskih poslova i racionalnom diplomatskom mrežom.“ „Struktura Ministarstva vanjskih poslova Francuske je razgranata, a čine ju generalni direktorijati (direkcije) i direktorati unutar generalnih direktorijata.“ „Tako u relativno kratkom razdoblju od dva desetljeća hrvatska služba vanjskih poslova prolazi kroz tri složena procesa – proces nastanka službe, njezine demokratizacije i europeizacije. Hrvatsku službu vanjskih poslova se tako stavlja u skupinu služba tranzicijskih država, gdje uz sporu dinamiku kretanja prema nekim tendencijama i nedostataka određenih zajedničkih karakteristika sa suvremenim službama uvijek ima mjesta za daljnji napredak.