Ovaj rad razmatra pametne ugovore i nov način financiranja utemeljen na njima − inicijalnu ponudu kriptovaluta (ICO). Riječ je o novim načinima sklapanja i praćenja izvršenja ugovora koji su dobili na značaju pojavom blockchain tehnologije. U radu se razmatraju značajke pametnih ugovora iz pravne perspektive. Uzimaju se u obzir moguća rješenja pitanja prisilnosti izvršenja pametnih ugovora, promatra mogućnost primjene pametnih ugovora, iznose se uočeni nedostatci; praktični i pravni problemi. Posebno se ističe problem interpretacije normi u vezi s pametnim ugovorima uspoređujući ih s EDI-jem (electronic data interchange). Predstavlja se pravna regulacija koja je značajna za ugovore, s posebnim osvrtom na tzv. Howey test kao i djelovanje tržišnih regulatora i zakonodavaca u ovom području, promatra se fenomen inicijalne ponude kriptovaluta (ICO) u kontekstu pravne regulacije. Prikazuje se kako djeluje tipičan ICO te što u pravnom smislu dobiju ulagači u ICO. Postoje brojni slučajevi prijevare ulagača vezanih uz ICO pa se razmatra reakcija nadležnih tijela. Prikazuje se evolucija ICO-a koji vremenom sve više nastoje legalizirati svoj status unutar postojećeg pravnog okvira. Iznosi se primjer Malte, prve zemlje koja je kodificirala ovo područje. Prikazuje se novonastala pravna industrija specijalizirana za ICO. Primijećeno je da fenomeni kriptovaluta, pametnih ugovora i ICO-a izazivaju zabrinutost vlasti i u pogledu terorizma, pranja novca i utaje poreza, zbog čega se može očekivati daljnja aktivnost zakonodavaca. Na kraju, ističe se moguća zaštita investitora od prijevare u vidu pravnog okvira zaštite potrošača u EU te primjer kriptovalute iz Hrvatske koja prikazuje prilike i opasnosti koje ove pojave donose.