Ovim radom obrađuje se računalna prijevara iz grupe kaznenih djela počinjenih na ili preko računala kao relativno novo kazneno djelo u svjetskom, a pogotovo hrvatskom pravnom sustavu. Na početku rada iznosi se njen razvoj na svjetskoj razini, koji se može pratiti od ranih 80-tih do sadašnjosti kao izrazito dinamičan, prepun prilagođavanja i usmjeravanja zakonodavca na prepoznavanje i klasificiranje ovog kaznenog djela. Ovo poglavlje uključuje i komparativni prikaz sa drugim pravnim sustavima, počevši od SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva, preko Njemačke kao države koja je pravno-tradicijski bliža Hrvatskoj, zaključno sa razvojem i poimanjem tog instituta u međunarodnom pravu i Europskoj Uniji, odnosno u Vijeću Europe. Zbog svojih posebnih oblika manifestiranja, koji se po samoj svojoj prirodi razlikuju, otvara se veliki prostor načinima počinjenja ovog kaznenog djela, što predstavlja centralni dio ovoga rada, uz teorijsku obradu obilježja računalne prijevare. Prateći pojmovnu obradu ovog kaznenog djela u hrvatskom pravu, statistički podaci iz svijeta i RH ukazuju na trend rasta ovog kaznenog djela, kako po broju počinitelja, tako i po iznosu štete. Završno, par slučajeva iz hrvatske sudske prakse demonstriraju problematiku ovog kaznenog djela, te pokazuju i njegovu praktičnu prirodu.