Cilj ovog rada je pobliže objasniti pojam javnog duga u svijetu, a ponajviše u Republici Hrvatskoj. Javni dug se može definirati kao kumulativ potraživanja koja prema javnom sektoru imaju njegovi vjerovnici u određenom trenutku. U Republici Hrvatskoj javni dug jest dug općeg proračuna. U medijima je predstavljen kao negativan ekonomski pokazatelj, u ovom radu je pobliže objašnjeno da javni dug to ne mora biti, ako se njime koristi po detaljno izrađenim porjekcijama i u podnošljivoj mjeri. Upravljanje javnim dugom je vrlo zahtjevan posao koji se sastoji od skupa postupaka i odluka koje se donose radi pribavljanja financijskih sredstava potrebnih državi. Neke od najvažnijih odluka koje se pritom donose jesu one o veličini duga, roku otplate, te o valutnoj strukturi. Ključni prioritet Vlade Republike Hrvatske predstavlja održivost javnih financija, što podrazumijeva daljnju fiskalnu konsolidaciju i smanjivanje manjka odnosno održavanje uravnoteženog proračuna opće države te smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u. Utjecaj na politiku upravljanja javnim dugom države, imaju i imat će odredbe za ispunjavanje uvjeta kroz koje prolaze članice Europske Unije za ulazak u Europsku monetarnu uniju.