Osobna stanja građana su evidencije državnih matica, osobno ime, osobna iskaznica, putne isprave hrvatskih državljana te prebivalište i boravište. Postoje tri vrste državnih matica, a to su matica rođenih u koju se upisuje činjenica rođenja i potrebni podaci, matica vjenčanih u koju se upisuju činjenice i podaci o ženiku i nevjesti te matice umrlih u koju se upisuju činjenice smrti i vezani podaci. Prema Zakonu o osobnom imenu utvrđuje se da svaki građanin ima pravo na osobno ime i dužnost njime se služiti. Svaki hrvatski državljanin također je dužan, s navršenih 18 godina, imati osobnu iskaznicu u obliku elektroničke javne isprave, koja dokazuje identitet, spol, hrvatsko državljanstvo, prebivalište u RH i datum rođenja. Također svaki državljanin mlađi od 18 godina može, ali ne mora, imati osobnu iskaznicu. U nadležnost policije ubrajaju se i putne isprve hrvatskih državljana, kao javne isprave pomoću kojih se dokazuje hrvatsko državljanstvo i identitet. Vrste putnih isprava su putovnica, službena i diplomatska putovnica, putni list i putna isprava na temelju međunarodnog ugovora. Prebivalište je mjesto na kojem se osobna trajno nastanila s namjerom da tamo živi i ostvaruje svoja prava, te svaki građanin koji ima hrvatsko državljanstvo ima i prijavljeno prebivalište. Boravište je mjesto na kojem se osoba trajno zadržava, ali bez namjere da se tamo nastani. Matični broj je identifikacijska oznaka hrvatskih državljana i stranaca, no nakon promjene Zakona o zaštiti osobnih podataka, njegova uloga kao identifikacijskog sredstva je smanjena i na snagu stupa Zakon o osobnom identifikacijskom broju, koji navodi OIB kao identifikacijsko sredstvo. Kako bi se upravi olakšala komunikacija sa građanima, osnovan je projekt pod nazivom ''E-Građani''. Nastaje kao sredstvo modernizacije te prednosti pronalazi kod uprave, ali i građana.