Obrazovna bi politika, radi svog utjecaja na budući razvoj društva, zasigurno trebala biti jedna od važnijih. S ciljem poboljšanja kvalitete obrazovanja gotovo sve europske zemlje opredijelile su se za decentralizirani sustav školstva. Promjenom Ustava 2000. i prihvaćanjem opće klauzule stvorena je podloga za širenje kruga lokalnih poslova, te se i Hrvatska priključila trendu decentralizacije osnovnog školstva. Sredinom 2001. donesene su zakonske izmjene kojima je lokalnim vlastima ustupljen dodatni udio u porezu na dohodak čime je stvorena osnova za decentraliziranim financiranjem osnovnog školstva, pri kojem središnja država samostalno određuje visinu sredstava minimalnog standarda za decentralizirane funkcije osnovnog školstva. Pomoću objavljenih radova i analizom propisa koji uređuju područje osnovnog školstva, u radu se prati financijski aspekt procesa decentralizacije osnovnog školstva, kao i učinci koje taj proces ima na širenje lokalne autonomije od svog početka, 2001. do danas. U daljnjem tijeku razvoja procesa, razmatra se mogućnost financiranja plaća zaposlenih u školama iz lokalnih proračuna čime bi lokalne jedinice dobile priliku za aktivnije oblikovanje javne politike osnovnog školstva na svom području. Anketa kojoj je bio cilj utvrditi stavove učitelja o tom pitanju pokazala je nevoljkost učitelja za takvom promjenom. U drugom dijelu rada izrađena je studija slučaja OŠ Vugrovec-Kašina. Temeljem prikupljenih podataka, u radu se izvodi zaključak kako je provedenim procesom, izostalo preuzimanje bitnih ovlasti koje bi lokalnim vlastima omogućile širenje lokalne autonomije, te ovako dizajnirana decentralizacija nema karakteristike političke decentralizacije. Iako je sadašnja teritorijalna struktura Hrvatske otežavajući faktor za daljnji razvoj procesa, ne očekujući njezinu skoru izmjenu, suradnja i udruživanje lokalnih jedinica nameće se kao jedno od rješenja. U vidljivom nedostatku hrabrosti središnje države za nastavkom procesa, ali i nedostatku interesa lokalnih vlasti za njegovim nastavkom, Hrvatska uz osiguranje uvjeta za uspješan nastavak procesa, treba i širu raspravu o potrebi stvarne političke decentralizacije uz sudjelovanje svih relevantnih aktera, što sada izostaje.