U radu autorica izlaže o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem. Oduzimanje imovinske koristi važna je mjera koja izražava stajalište da nitko ne smije kaznenim djelom i prekršajem ostvariti imovinsku korist. U hrvatskom kaznenom pravu oduzimanje imovinske koristi uređeno je kao posebna kaznenopravna mjera što znači da se po svojoj prirodi i svrsi razlikuje od kazni i sigurnosnih mjera. Radi se o posebnoj „in rem“ mjeri koja se izriče neovisno o krivnji pa može pogoditi i treće osobe. Posebnost tog postupka je u tome što se pod određenim pretpostavkama provodi i prije započinjanja kaznenog postupka te u tome što je predviđena redukcija dokaznog standarda i inverzija tereta dokazivanja. Mjera oduzimanja imovinske koristi ostvarene kriminalnim aktivnostima nastoji doprinijeti uspostavi imovinskopravnog stanja kakvo je bilo prije počinjenja kaznenog djela kojime je imovinska korist pribavljena odnosno svrha je restorativna. Teorija bruto i neto načela razilaze se oko pitanja treba li počinitelju kaznenog djela priznati troškove koje je snosio uslijed počinjenja kaznenog djela na taj način da mu se ti troškovi odbiju od pribavljenog imovinskog prihoda prije nego što mu je oduzet. Obeštećenje oštećenika je zajednički cilj imovinskopravnog zahtjeva i mjere oduzimanja imovinske koristi. „Prošireno oduzimanje“ je oblik mjere oduzimanja imovinske koristi koji omogućuje širi zahvat u počiniteljevu imovinu, u slučajevima osude za kaznena djelo organiziranog kriminala. Prošireno oduzimanje imovinske koristi pretpostavlja redukciju dokaznog standarda koji se primjenjuje pri utvrđivanju (ne)zakonitog porijekla određene imovine te inverziju ili podjelu tereta dokazivanja (ne)zakonitog porijekla određene imovine između tužitelja i okrivljenika. Redukcija dokaznog standarda i inverzija tereta dokazivanja predviđene su samo u postupku konačnog oduzimanja imovinske koristi. To znači da će naposljetku državno odvjetništvo snositi teret dokazivanja porijekla imovinske koristi koji je u slučajevima organiziranog kriminala popraćen svim poteškoćama. Ovlašteni tužitelj može prije i nakon pokretanja kaznenog postupka, a radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom predložiti osiguranje bilo kojom privremenom mjerom kojom se postiže ta svrha. U vezi s problematikom redukcije dokaznog standarda i inverzije tereta dokazivanja moguće je razmatrati oduzimanje imovinske koristi od treće osobe. Imovinska će se korist oduzeti i od trećih osoba kad se kod njih nalazi po bilo kojem pravnom temelju, ali samo ako je te osobe nisu stekle u dobroj vjeri. Rad službenika Carinske uprave odnosi se na otkrivanje i procesuiranje prekršaja u odnosu na otkrivanje kaznenih djela. Ovrha radi oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, na prijedlog tužitelja, određuje se i provodi prema posebnom zakonu. Odluke inozemnih tijela koje se odnose na osiguranje oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i kojima se okrivljeniku ili povezanim osobama oduzima imovinska korist ostvarena kaznenim djelom, a kojima se određuju privremene ili slične mjere bez obzira na njihov naziv priznat će se i izvršiti na području RH sukladno međunarodnom ugovoru.