Ovim radom nastojala sam prikazati pravni i faktični položaj zatvorenica koje su ujedno majke te definirati probleme koji se odnose na zaštitu majčinstva u penitencijarnim ustanovama. Cilj je rada analiza položaja majki zatvorenica, ali i zakonska regulacija njihovih prava i mogućnosti zaštite istih. Temeljni propis hrvatskog prava koji regulira prava zatvorenika je Zakon o izvršavanju kazne zatvora i u njegovom kontekstu su analizirana pojedina specifična prava zatvorenica. Radom su obuhvaćena i iskustva drugih zemalja u pogledu ostvarivanja kontakata majki zatvorenica i njihove djece i mogućnosti ostanka djeteta uz majku u penalnoj ustanovi. Ukratko je izložena etiologija ženske delinkvencije kao i struktura zatvorenica obzirom na počinjena kaznena djela, dob, duljinu kazne i stupanj naobrazbe. Posebna pažnja posvećena je institutima hrvatskog penitencijarnog prava kojima se ograničava imperativ izvršavanja zatvorske kazne. Značajne su i odluke Europskog suda za ljudska prava koje, iako malobrojne, utvrđuju standarde postupanja u budućim sličnim slučajevima. Zaštita majčinstva nije ostvarena u punom smislu, budući da i sam Zakon o izvršavanju kazne zatvora različito tretira zatvorenice koje su postale majke prije odlaska na izdržavanje kazne zatvora i one koje su postale majke za vrijeme samog izvršavanja zatvorske kazne.