Ovaj rad obrađuje problem složene uporabe prikrivenog istražitelja kao posebne dokazne radnje u kaznenom postupku s ciljem lakše infiltracije i osude pripadnika zločinačkih organizacija koji svojim znanjem vješto prikrivaju kaznena djela, te se prilagođavaju tradicionalnim metodama kriminalističkog istraživanja čineći ih neefikasnim. Uporaba prikirivenog istražitelja složen je proces i posebna dokazna radnja kojom se ograničavaju temeljna ljudska prava i ustavne slobode. Upravo zbog te svoje složenosti, jasno je da će do uporabe prikrivenog istražitelja doći samo u određenim slučajevima kada se izvidi kaznenih djela ne bi mogli provesti na drugi način ili bi to bilo moguće samo uz nerazmjerne teškoće. Cilj rada je utvrditi važnost uporabe prikrivenog istražitelja, kao posebne dokazne radnje u rješavanju složenih kaznenih djela koja se ne mogu istraživati klasičnim radnjama. Posebni naglasak stavljen je na važnost iskaza prikrivenog istražitelja kao svjedoka u kaznenom postupku, te zabrani poticanja na činjenje kaznenog djela, kao posebnoj materijalnoj pretpostavci uporabe. Također, u radu nastoji se posebnu pozornost skrenuti na taktičke probleme provedbe radnje kao što su: odabir kandidata, infiltracija u kriminalno okruženje, održavanje legende, psihološke posljedice radnje i slično. Rad je koncipiran na način da se prvo definira pojam i vrste prikrivenih istražitelja, te povijesni tijek razvoja i njihov utjecaj na suvremeno zakonodavstvo kako u Republici Hrvatskoj tako i u ostalim europskim državama. Drugi dio rada bazira se na odabir podobnih kandidata, stvaranje i održavanje legende te infiltraciju prikrivenog istražitelja uz posebni osvrt na zadovoljavanje zakonskih pretpostavki za njegovu uporabu. U poglavlju 7.1.1. naglasak se stavlja na zabranu poticanja na činjenje kaznenog djela, odnosno zabranu upotrebe tzv. agenta provokatora s ciljem uhićenja već u stadiju pokušaja. Dokazi koji bi bili pribavljeni radnjom poticanja, izdvajaju se iz spisa kao nezakoniti dokaz i na njima se ne bi mogla temeljiti sudska presuda sukladno čl. 10. ZKP-a jer bi se priznavanjem tako prikupljenih dokaza kršilo pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. U zadnjem dijelu rada obrađuju se prava i obveze prikrivenog istražitelja kao ugroženog svjedoka u kaznenom postupku te druge probleme s kojima se prikriveni istražitelj susreće tijekom ili po završetku radnje tajnog nadzora kao što su psihološke posljedice koje u većini slučajeva ostavljaju posljedice na tjelesno i duševno stanje istražitelja i uzrokuju poteškoće sa prestankom korištenjem legende i reintegracijom u društvo.