U ovom radu ćemo govoriti o izvanrednim pravnim lijekovima u upravnom sporu koji su uređeni Zakonom o upravnim sporovima (NN 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17). Izvanredni pravni lijekovi se podnose protiv pravomoćnih presuda i rješenja. U upravnom sporu imamo redovite i izvanredne pravne lijekove. Redoviti pravni lijek je žalba, dok su izvanredni pravni lijekovi zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude (u nastavku rada: Zahtjev) i obnova spora. Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude stranke podnose protiv odluka i rješenja Upravnog suda ili Visokog upravnog suda ukoliko smatraju da je njima povrijeđen zakon. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske podnosi Zahtjev na temelju prijedloga stranke koja je sudjelovala u upravnom sporu ili po službenoj dužnosti. Radi se o devolutivnom pravnom lijeku o kojemu odlučuje Vrhovni sud u vijeću od pet sudaca na nejavnoj sjednici. Obnova spora je izvanredni pravni lijek koji se može koristiti protiv prvostupanjske ili drugostupanjske presude kojom je okončan upravni spor. Obnova upravnog spora je postupak obnavljanja već vođenog spora kako bi se rasvijetlile nove činjenice i dokazi ili otklonile određene pogreške u proceduri ili stanovite nezakonitosti u prije vođenom sporu. Obnova spora se provodi isključivo na inicijativu stranke za razliku od drugog izvanrednog pravnoga lijeka propisan ZUS – om (Zahtjev za izvanredno preispitivanje zakonitosti pravomoćne presude), koji se provodi isključivo na inicijativu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Prijedlog za obnovu spora stranka podnosi sudu koji je donio presudu, dakle ako je spor okončan pred prvostupanjskim upravnim sudom prijedlog se podnosi njemu, a ako je okončan presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, prijedlog se podnosi tom sudu. Prema tome riječ je o remonstrativnom pravnom lijeku.