U radu se razmatraju temeljni teoretski pojmovi etike, morala, politike i političke odgovornosti koji neposredno formiraju oblik društva i određuju njegov stupanj razvitka. Nije napredno i uzorno samo ono društvo koje u vlastitoj zajednici ima razrađena načela ponašanja i usađene vrijednosti temeljene na moralu i odgovornom ponašanju, već i ono koje takve vrijednosti širi prema van, ali ne na način da ih nameće, već da takve vrijednosti budu prepoznatljive, priznate i uzorne. Na takav se način oblikuje jedan univerzalni standard djelovanja i samih institucija koji je karakterističan za razvijene zapadne demokracije. Nema društva bez morala, nema politike bez odgovornosti. Iako, danas postoje vrlo slični modeli političkih sustava u cijelom svijetu, svaki od njih ima svoje specifičnosti koje ih razlikuje od drugih. Međutim, ono što ih povezuje, naročito u parlamentarnim demokracijama, jesu posebna parlamentarna tijela kojima je cilj ispitivanje i utvrđivanje političkih odgovornosti dužnosnika ili nekih drugih pitanja od javnog interesa. Nastavno se opisuju i razrađuju devijantna politička ponašanja poput korupcije i sukoba interesa kao društvenih anomalija koje su prepreka i smetnja razvoju zajednice. Kada društvo ima problem, ono mora iznaći i rješenje za rješavanje problema. Najveći doseg razvijenih demokratskih poredaka su jasno razdijeljene ovlasti djelovanja nositelja najviših političkih funkcija (dioba vlasti), učinkoviti mehanizmi prevencije i sprečavanja neželjenih oblika ponašanja, a pogotovo institucija koje se bave istragama i institucija koje određuju kazne. U stvarnom životu često je nedovoljna veza „djelo – kazna“, valja pronaći uzrok koji u konačnici dovodi do neželjenih posljedica, kako razina neželjenog djelovanja i ponašanje ne bi krenula putem sa kojeg je povratak dugačak i težak. Rad parlamentarnih odbora u Sjedinjenim američkim državama možemo odrediti kao uzor u provedi parlamentarnih istraga, prvenstveno zbog povijesnog razvoja institucija, izgrađenog sustava provjera i ravnoteža, te smanjenog političkog utjecaja na njihov rad. U nastavku rada analiziraju se dva najpoznatija slučaja političkih skandala u Sjedinjenim američkim državama koji su bili predmetom istraga parlamentarnih tijela, utvrđivanja odgovornosti, kao i pokušaji uklanjanja dužnosnika sa njihovih političkih položaja (Watergate, Clinton). U Republici Hrvatskoj zabilježena su dva predmeta koji su bili od posebne važnosti parlamentarne istrage, ono koje se odnosilo na utvrđivanje činjenica u svezi privatizacije INA-e i utvrđivanje činjenica oko koncerna Agrokora, iako parlamentarna istraga oko potonjeg nikada nije završena.