Legalizacija nezakonito izgrađenih zgrada je poseban upravni postupak koji je uređen Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Narodne novine br. 86/12, 143/13, 67/17, 14/19 – dalje u tekstu ZoPNIZ). Upravni akt kojim se utvrđuje zakonitost nezakonito izgrađene zgrade naziva se rješenje o izvedenom stanju, a za njegovo donošenje nadležna su upravna tijela velikih gradova, gradova sjedišta županija, županija te Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, koja je prestala s radom 1. srpnja 2019. godine. Za provođenje legalizacije bilo je potrebno provesti snimanje stanja na terenu te je temeljem aerofotogrametrijskog snimanja teritorija Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. napravljena digitalna ortofoto karta DOF5/2011 u mjerilu 1:5000, u koju se vrši uvid prije donošenja rješenja o izvedenom stanju te nezakonito izgrađena zgrada mora biti vidljiva na toj karti ili na drugoj državnoj službenoj karti koja je napravljena na temelju ranijeg snimanja ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi. Podnositelj zahtjeva u postupku legalizacije može biti bilo tko, međutim legalizacija ne utječe na vlasništvo niti druga stvarna prava na zgradi koja se legalizira. U postupku legalizacije podnositelji zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade su dužni platiti naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, komunalni doprinos i vodni doprinos. Postupak legalizacije je postupak koji započinje podnošenjem zahtjeva stranke te nije obvezan, stranka do donošenja rješenja o izvedenom stanju može odustati od podnesenog zahtjeva. Rok za podnošenje zahtjeva u prvom „valu“ legalizacije (prema ZoPNIZ iz 2012.) bio je 30. lipnja 2013., a rok za podnošenje zahtjeva u drugom „valu“ legalizacije (prema Izmjenama ZoPNIZ iz 2017.) bio je 30. lipnja 2018. Navedeni rokovi su procesnopravni (prema Zaključku sa sjednice svih sudaca Visokog upravnog suda od 13. siječnja 2017.) te stoga ukoliko padaju u nedjelju, na blagdan ili u drugi dan kada javnopravno tijelo ne radi, rok istječe prvog sljedećeg radnog dana. Postupak legalizacije je puno jednostavniji od postupka dobivanja građevinske dozvole. U postupku legalizacije može se legalizirati i zgrada koja je izgrađena protivno prostornom planu, dok za takvu gradnju ne bi bilo moguće dobiti građevinsku dozvolu. U postupku legalizacije iznosi komunalnog doprinosa su često manji nego u redovnom postupku ishođenja građevinske dozvole zbog toga jer su predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave zakonom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ovlaštena utvrđivati iznose komunalnog doprinosa, zone te oslobođenja ili umanjenja od plaćanja komunalnog doprinosa te je, primjerice, u Gradu Zagrebu, predstavničko tijelo donijelo Odluku o komunalnom doprinosu koja predviđa niže iznose komunalnog doprinosa u postupku legalizacije u odnosu na redovit postupak ishođenja građevinske dozvole kada se radi o zakonitoj gradnji. U postupku legalizacije su jednostavniji i projekti koje stranka mora priložiti u odnosu na postupak ishođenja građevinske dozvole u kojem treba priložiti puno više projekata i elaborata. U postupku ishođenja građevinske dozvole potrebno je ispuniti sedam temeljnih zahtjeva za građevinu, a to su: mehanička otpornost i stabilnost; sigurnost u slučaju požara; higijena, zdravlje i okoliš; sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe; zaštita od buke; gospodarenje energijom i očuvanje topline; održiva uporaba prirodnih izvora. U postupku legalizacije, zgrada mora ispunjavati jedino zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti i to samo ukoliko je građevinska (bruto) površina zgrade veća od 400 m2 (za zgrade stambene namjene) ili veća od 1000 m2 (za zgrade poljoprivredne namjene). U ostalim slučajevima zgrada ne mora ispunjavati niti jedan temeljni zahtjev za građevinu a koje predviđa Zakon o gradnji. Drukčiji režim je u odnosu na zgrade javne namjene koje moraju ispunjavati zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti, zahtjev zaštite od požara te zahtjev sigurnosti tijekom uporabe i to bez obziru na njezinu površinu. Dakle, postupak legalizacije je jednostavniji i jeftiniji za stranke u odnosu na postupak ishođenja građevinske dozvole. U postupku legalizacije je predano više od 900 000 zahtjeva na području Republike Hrvatske te se taj postupak polako primiče svome kraju.