Ništava odluka glavne skupštine po svojoj pravnoj naravi je odluka koju pravni poredak ne priznaje jer trpi zakonom određeni procesnopravni ili materijalnopravni nedostatak. Ništavost nastaje ex lege i takva odluka glavne skupštine ne proizvodi pravni učinak. Zakon iznimno propisuje slučajeve kada će konvalidirati. Ništavost se smatra iznimkom u odnosu na pobojnost. Ništavost djeluje prema svima i nije potrebno da se utvrđuje presudom. Za razliku od pobojnosti, može se isticati na bilo koji način; stavljanjem prigovora u parnici, zahtjevom za rješavanjem prethodnog pitanja, a najučinkovitije tužbom radi ništavosti. Podizanje tužbe nije vremenski ograničeno, osim vezano za učinak upisa. Ništavost može isticati svatko tko ima pravni imteres. Razlozi ništavosti odluka glavne skupštine zakonom su propisani metodom numerus clausus: a) propusti u sazivanju glavne skupštine, b) formalni propusti na glavnoj skupšini, c) materijalnopravni razlozi zbog kojih bi inače bio ništav svaki pravni posao, e) ništavost na temelju odluke suda, f) posebni slučajevi ništavosti, h) ništavost po Zakonu o sudskom registru, i) ništavost prema Zakonu o radu. Ništavost odluka glavne skupštine na temelju odluke suda su: a) odluke koje sud proglasi ništavima temeljem tužbe za utvrđenje ništavosti ili tužbe kojom se odluka pobija i b) brisanje upisa odluke u sudskom registru ili upisa koji se temelji na ništavoj odluci glavne skupštine. Učinak upisa u sudskom registru i razlozi pravne sigurnosti u zakonom propisanim slučajevima dovode do konvalidacije ništavih odluka. U slučaju propusta u sazivanju glavne skupštine, materijalnopravnih razloga zbog kojih bi inače bio ništav svaki pravni posao, te navedenih posebnih razloga, ništavost se otklanja protekom tri godine od upisa odluke u sudski registar. Formalni propusti na glavnoj skupšini se ispravljaju upisom odluke u sudski registar. Ništavost prema Zakonu o radu proizlazi iz nepoštivanja obveze da se poslodavac savjetuje s radničkim vijećem prije nego donese odluku važnu za položaj radnika.