U ovom radu će se objasniti utjecaj suvremenih upravnih doktrina na razvoj švedske socijalne države. Socijalna država najjednostavnije bi se mogla definirati kao država koja koristeći poreznu politiku primjenjuje načelo pravde i u prvi plan stavlja blagostanje svih. U skladu s tim temelji se na načelima jednakih mogućnosti, solidarnosti i socijalne pravde. Švedski model socijalne države se temelji na načelu da svi imaju univerzalna prava na obrazovanje, socijalnu sigurnost, te druga socijalna prava bez obzira na indvidualni prihod ili socijalni položaj pojedinca, a koja se najvećim djelom financiraju porezima. Upravna doktrina može se definirati kao sustav ideja o poželjnim načinima djelovanja i uputama o dobrim praksama organiziranja i upravljanja te sadrži standarde organiziranja, djelovanja, regulacije i druge upravne funkcije koje se smatraju uputama za dobro javno upravljanje. Suvremene upravne doktrine razvijale su se ovisno o različitim važnim ekonomskim, političkim, socijalnim, demokratskim i drugim uvjetima nekog razdoblja, a ističu se slijedeće: kameralizam, nova javna uprava, novi javni menadžment, dobro upravljanje i neoweberijanska država. Svaka od njih imala je svoj utjecaj na kreiranje švedske socijalne države na svoj način.