Javna diplomacija zasniva se na konceptu moderne građanske države koja briše tradicionalne granice između vlade, diplomata, državnih službenika i ostalih građana. Ne postoji općeprihvaćena definicija javne diplomacije. Ona nije jednoznačni pojam te se mišljenja mnogih teoretičara, diplomata i filozofa uvelike razlikuju po pitanju njezine uloge u suvremenim međunarodnim odnosima. U globaliziranom svijetu, gdje novi mediji stvaraju globalno selo, nedržavni akteri igraju sve aktivniju ulogu u područjima koja su nekada bila u domeni diplomata. Vidimo kako je javna diplomacija napokon izašla u javnost, a obični ljudi dobili su više „vlasništva“ nad složenim procesom međunarodnog kreiranja politika. Jako je bitno da razumijemo i kategoriziramo pojmove kao što su: brend, imidž države ili propaganda. Njih zapravo često poistovjećujemo s pojmom javne diplomacijom, što nikako nije jednoznačno. Danas su područja kojima se bavi javna diplomacija raznolika, od gospodarske, preko kulturne pa sve do summit diplomacije, tzv. diplomacije „na vrhu“. Put razvitka hrvatske javne diplomacije nije bio nimalo lagan, od osamostaljenja države, preko primanja u različite međunarodne organizacije, pa sve do zamjene tajne diplomacije javnom i postupnog uvođenja pojma javne diplomacije, nakon 2000.g., u hrvatsku diplomaciju. Iz mnogobrojnih svjetskih primjera (SAD, Velika Britanija), razvidno je kako se diplomacija postepeno razvijala ovisno o vremenu, kulturi, tradiciji i okolini pojedine zemlje. Kod komparativnih primjera drugih zemalja, uvijek je dobro osvrnuti se na primjere dobre prakse te iskoristiti mogućnost učenja od „boljih“ i integriranja u vlastiti sustav.