Opsežna analiza svih pravnih izvora primjenjivih na JPP ukazuje na činjenicu da se radi o izrazito kompleksnom pravnom institutu, u čijoj pripremi i provedbi trebaju sudjelovati educirani pravni, tehnički i financijski stručnjaci, kako bi se samo partnerstvo i za javnu vlast i za privatnog poduzetnika isplatilo. JPP je neizbježna opcija u realizaciji javnih investicija, ali da bi došlo do njezine primjene i u praksi, potrebno je uspostaviti efikasan i transparentan pravni okvir koji će zadovoljiti kako interese javnih vlasti, tako i interese privatnih investitora, koji u svome poslovanju nisu navikli na tako složene procese. Očekivalo se da će se ulaskom RH u Europsku uniju povećati broj projekata JPP-a. jer se vrlo često projekti JPP-a kombiniraju s korištenjem sredstava EU fondova, ali to se nije ostvarilo. Javni sektor nije dovoljno iskoristio mogućnost, da iako nemaju mogućnost da samostalno pristupe realizaciji nekog projekta od javnog interesa, to ostvare u suradnji s privatnim sektorom, kao niti pogodnost da optimiziraju ukupne životne troškove svojih projekata. Međutim. RH nije jedina država članica u kojoj JPP nije zaživio. Potencijalne koristi JPP-a često u državama članicama nisu bile ostvarene, kako zbog neadekvatnih analiza i pogrešnih strategijskih pristupa, tako i zbog loše postavljenih institucijskih i pravnih okvira JPP-a. To je rezultiralo povećanjem troškova projekata, čiji postavljeni ciljevi nisu bili ostvareni, uz izuzetak država članica s dugogodišnjim iskustvom i tradicijom uspostave uspješnih JPP-a. U narednim godinama ostaje vidjeti hoće li doći do razvitka JPP-a u Republici Hrvatskoj i hoće li zakonodavac, i politika koju vode javne vlasti doprinijeti tome. Potrebno je naglasiti kritiku da je u Hrvatskoj JPP i dalje ograničen na model izgradnje objekata, dok se na razini Europske unije naglasak stavlja na razvitak informacijskih i održivog razvoja putem JPP-a. što ukazuje na potrebu ponovne izmjene zakonodavstva.