Statistika pokazuje da starije osobe u Hrvatskoj čine 20,8% stanovništva. Stanovništvo se smatra starim kad je udio starijih u populaciji viši od 7%. Kako osobe stare, javljaju se zdravstveni problemi potreba za posebnom skrbi. Pružatelji skrbi mogu biti i privatni, a skrb može biti institucionalna i izvaninstitucionalna. Naglasak je više na izvaninstitucionalnoj skrbi kako bi se omogućilo starijima da što duže ostanu samostalni i u vlastitim domovima. Usluge koje omogućuju starijim osobama da ostanu uključene u društvo i zadrže svoju samostalnost i funkcionalnost uz određenu pomoć drugih osoba, najpoznatije su pod imenom pomoć u kući. Institucionalni oblik skrbi za starije su domovi za starije i nemoćne koji pružaju dugotrajni smještaj za starije osobe. U njih se najčešće smještaju starije osobe koje su izgubile funkcionalnost i potrebna im je pomoć drugih u osnovnim životnim aktivnostima. Uz domove vežu se i obiteljski domovi koji predstavljaju izvaninstitucionalni oblik skrbi i oni su brojniji od privatnih domova. Jedan od oblika skrbi za starije je udomiteljstvo. Obiteljski domovi i udomiteljske obitelji su mješoviti oblici skrbi, privatne osobe uz nadzor i nadležnost države. Potrebno je razviti više izvaninstitucionalnih usluga kako bi se starijima omogućio samostalan život u starijoj dobi. Također je potrebno više istražiti područje skrbi za starije osobe.