Koncesija potječe od latinske riječi concessio i predstavlja odobrenje koje koncedent kao davatelj usluge daje koncesionaru za obavljanje određenih radnji i usluga. Kroz stoljeća se značenje koncesija razlikovalo, od privilegija i davanja u zakup državne imovine pa sve do iskorištavanja prirodnih bogatstva. U hrvatskom zakonodavstvu 90ih godina pojam koncesija bio je neprihvatlj, ali to se počinje mijenjati donošenjem Zakona o stranim ulaganjima; kojima je definiran pojam i da se ona može dati samo stranim ulagačima. Od tada pa sve do danas donešeno je pet Zakona o koncesijama i trenutno je na snazi onaj iz 2017. Prije davanja koncesije potrebno je provesti pripremne radnje; određene aktivnosti kao što su imenovanje stručnog povjerenstva, izrada studija opravdanosti i na temelju toga procijena vrijednosti koncesije, dokumentacija za nadmetanje i na kraju odluka o davanju koncesije. Na temelju odluke, sklapa se ugovor o koncesiji koji sadržava obostrana prava i dužnosti koncedenta i koncesionara. Ugovor sadržava podatke o visini naknade koja ovisi o vrsti koncesije, trajanju i različitim rizicima. Rok na koji se daje određuje koncedent i ona počinje teči od dana sklapanja ugovora. Dobra RH su određena čl. 52 Ustava RH i obuhvaća more, morsku obalu, vodu, zračni prostor, šume i otoke. Postavlja se pitanje što može biti objekt vlasništva. Ako neka stvar po svojim prirodnim svojstvima i zakonskoj odredbi ne može biti u vlasništvu određen osoba, onda je ona dobro koje je dostupno na raspolaganje svih. Voda kao opće dobro je jedan od glavnih resursa dostupan svim ljudima za opće korištenje u jednakim količinama. To podrazumijeva korištenje u kućanstvu, za rekreaciju i sport, kupanje, čišćenje i sanitariju. Za svako korištenje vode koje prelazi opće korištenje potreban je ugovor o koncesiji (privatnom poduzeću) ili vodopravna dozvola (javnom poduzeću). Postoji koncesija za gospodarsko korištenje voda (iskorištavanje za ljudsku potrošnju, za proizvodnju električne energije, korištenje mineralne i termalne vode) i koncesija za radove i usluge (odvoz odpadnih voda i javna vodoopskrba). Koncesija za flaširanje vode radi prodaje na tržištu obuhvaća flaširanje prirodne, mineralne i izvorske vode. U tome prednjači Jamnica sa svojim mineralnim vodama „Jana“ i „Jamnica“. Njeni prihodi od flaširanja čine polovicu njenih ukupnih prihoda i sa svojim uspješnim poslovanje, ona zauzima 70% domaćeg tržišta. Koncesija za pročišćavanja otpadnih voda u gradu Zagrebu odnosi se na izgradnju Centralnog uređaja koji će pomoći pročišćavanju voda i smanjiti zagađenost okolišta, a u isto vrijeme povećati kvalitetu života građana. Ugovor o toj koncesiji je sklopljen po BOT modelu što podrazumijeva da privatan sektor sudjeluje u projektima koji su inače namijenjeni javnom sektoru, a javni sektor snosi samo odgovornost za radove. U globalu koncesije su se kroz povijest mijenjale i dobivale sve veću važnost jer se shvaća da će pomoći razvoju gospodarstva uključivanjem privatnih subjekata u obavljanje bitnih javnih poslova.